O Željku Ražnatoviću Arkanu, ratnom zločincu i gospodaru beogradskog podzemlja 90-ih, ispleli su se mnogi mitovi, no čini se da je njegova “povijesna uloga ” kao lidera elitnih paravojnih snaga bitno preuveličana.

Pokazuje to izvještaj jugoslavenske Kontraobavještajne službe (KOS) koji je objavio beogradski magazin “Nedeljnik”. Naime, prema dokumentu koji je u arhivi zaveden pod nazoivom “Neka razmatranja u vezi djelovanja Arkana” stoji da zapovjednik paravojnih snaga “nema značajnije vojničke domete” te da “postao medijska zvijezda naprosto zato što je narodu bio potreban narodni melem na ljutu ranu”.

No, zato se Arkana nedvosmisleno portretira kao ratnog profitera pa je u istom izvješću, napisanom 1992. godine, zabilježeno kako je očito da je Arkan “iz sadašnjeg građanskog rata izašao vrlo bogat”.

Arkanu su hodočastili u Erdut za 50.000 DEM

Također, autor izvještaja dodaje kako su njegovi jataci postali poduzetnici koji su našli put da “otkupe alibi za svoje dezerterstvo” te da privatni biznismeni idu na “hodočašće u Erdut gdje je donja granica 50.000 njemačkih maraka”.

Očito da takva “hodočašća” bila Arkanova svakodnevnica jer se smatra da je samo na osnovu toga – a zainteresiranih za kupovanje povelja i činova bilo je napretek – zaradio nevjerojatnih 28 milijuna maraka.

No, to je samo dio njegove zarade jer je u jednom trenutku, stoji u izvještaju, kontrolirao 92 posto ilegalnog uvoza nafte u Srbiju. Koliko je na tome zaradio teško je i zamisliti s obzirom da je Srbija tada imala ekonomske sankcije, a da je on kontrolirao bušotinu u okupiranim Đeletovcima u Podunavlju.

Da Arkana prije svega zanimao novac, dodaje, ukazuje i to da se njegova jedinica pojavljivala samo na određenim mjestima, napominje se.