Izdano crveno upozorenje, Hrvatkoj prijeti velika opasnost: DHMZ objavio kad će biti najgore

Vrućine u Hrvatskoj danas dosežu 33 stupnja Celzijeva, a sutra počinje toplinski val s najvišim dnevnim temperaturama između 31 i 36 stupnjeva. Sunce će pržiti cijelu zemlju, dok će zapad imati umjerenu naoblaku poslijepodne i navečer.

Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, ponegdje jak, a na Jadranu južni te jugo. Noći će biti neugodno tople, s najnižim temperaturama od 16 do 20 stupnjeva, u Gorskoj Hrvatskoj između 12 i 16, a na Jadranu od 19 do 24°C.

Najgore će biti u petak, a toplinski val će se nastaviti i u subotu. DHMZ je izdao umjereno upozorenje za kontinentalnu Hrvatsku, uključujući Liku, za sutra, dok za četvrtak vrijedi umjereno upozorenje za čitavu Hrvatsku. U petak je proglašeno crveno upozorenje za širu kninsku, splitsku i dubrovačku regiju zbog vrlo velike opasnosti od toplinskog vala. Ostatku zemlje prijeti velika opasnost, osim šire osječke regije za koju je izdano umjereno upozorenje. Za subotu je izdano upozorenje za Jadran, osim sjevernog dijela, dok je za ostatak zemlje oglašeno umjereno upozorenje. Sutra će DHMZ objaviti prognozu za nedjelju.

Foto: DHMZ

Posebno priopćenje DHMZ-a

DHMZ je objavio posebno priopćenje u kojem kažu kako će pod utjecajem ogranka anticiklone u naše krajeve s jugozapada postupno pritjecati sve topliji zrak, posebno u drugoj polovini tjedna. Stoga se u četvrtak očekuje umjerena opasnost od toplinskog vala u većini krajeva, a u petak, kada je izgledno najtoplije u ovom tjednu, opasnost će nerijetko biti velika. Kako se izračun za toplinski val radi svaki dan, do petka bi opasnost mogla u nekim dijelovima Hrvatske porasti i na vrlo veliku, odnosno “ući u crveno”. Pritom temperatura zraka tijekom noći i jutra u unutrašnjosti neće biti niža od 20°C, a na Jadranu nerijetko oko 25°C, moguće čak i malo viša. Najviše se pak dnevne vrijednosti očekuju oko 35°C, moguće mjestimice i više.

Toplinski će se val u većini područja vjerojatno nastaviti i u subotu, no s dotokom manje toplog, ali i vlažnijeg zraka porast će vjerojatnost za izražene pljuskove s grmljavinom, barem u sjevernim kopnenim predjelima.

Svakako se preporučuje pratiti svakodnevne vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave na mrežnim stranicama DHMZ-a te preporuke za javnost za vrijeme toplinskog vala. Spomenute preporuke možete pročitati u nastavku teksta. 

Preporuke za preživljavanje vrućine

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

Ne izlazite u najtoplije vrijeme

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Kada uključite uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću. Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.

Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. 

Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. 

Pomozite starijima i bolesnima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati. Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova. 

Evo kako reagirati u kriznoj situaciji

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu. 

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.