Kako će novi američki predsjednik utjecati na Hrvatsku?

Nakon što je Donald Trump osvojio Georgiju i osigurao novih 16 elektorskih glasova, sve su glasnija predviđanja da bi upravo on mogao postati novi američki predsjednik. U slučaju njegove pobjede, profesor Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti smatra da bi Hrvatska mogla osjetiti ekonomske posljedice.

"Najveći problem koji bi došao i do nas polako je uvođenje carine na sve robe koje dolaze u Ameriku. Jedan od prijedloga politika je 20 posto carina na sve uvozne robe i to ne može ne dotaknuti članicu EU kao što je Hrvatska", rekao je Kurelić za RTL Direkt.

S druge strane, ekonomski stručnjak Velimir Srića ističe kako, unatoč razlici između Trumpa i demokratske opcije, osnovna ekonomska politika SAD-a ostaje uglavnom nepromijenjena, bez obzira na stranačku pripadnost.

"U Americi, iako javnost očekuje dramatične promjene ovisno o tome tko pobijedi, iz iskustva mogu reći da se tamo mijenja puno manje nego što ljudi misle. Administracija se mijenja, ali temelji ostaju isti, razlika je samo u pristupu. Trump će vjerojatno biti direktan i grub, dok će Kamala djelovati na suptilniji način, ali kad govorimo o ekonomiji, njihovi će se pristupi malo razlikovati", objašnjava Srića.

On naglašava da Hrvatska, kao članica EU-a, vjerojatno neće osjetiti značajan ekonomski utjecaj, s obzirom na minimalne trgovinske odnose s Amerikom. "Hrvatska s Amerikom praktički ima minimalne ekonomske odnose. Mi smo politički ovisni od toga što se zbiva u Americi, ali ekonomski kao zemlja ćemo osjetiti gotovo ništa", dodao je Srića.

Srića također primjećuje da razlika između Republikanaca i Demokrata danas više nije toliko naglašena, posebice u odnosu prema Kini.

"Amerikanci se boje kineskih ekonomskih uspjeha i napretka u ključnim tehnologijama, poput 5G mreža i električnih automobila. Neovisno o tome tko bude na vlasti, obje će strane vjerojatno primjenjivati restriktivne mjere prema Kini", rekao je Srića, dodajući da su američka unutarnja i vanjska politika više pod kontrolom velikih korporacija i vojno-industrijskog kompleksa nego samog predsjednika. "Predsjednik je samo lice koje se vidi prema javnosti. Vlast zapravo drže moćne strukture, posebice krupni kapital, energetski sektor i vojna industrija", zaključio je Srića.

Izvor: Dnevno.hr