Godišnje će se pozivati nekoliko tisuća punoljetnih mladića
Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske pripremili su dva modela služenja obveznog vojnog roka, kako neslužbeno doznajemo u MORH-u, a odluka o tome kako će i koliko trajati temeljno vojno osposobljavanje, kako se to stručno naziva, bit će na Vladi i Saboru, a o svemu će biti informiran i predsjednik Republike Zoran Milanović.
Dva modela su na stolu: od dva mjeseca, što bi zapravo bilo isto kao i sadašnje dobrovoljno služenje vojnog roka koje traje osam tjedana, te temeljna vojna obuka od tri mjeseca.
Institut priziva savjesti, koji je ustavna kategorija, i dalje će postojati, ali bi civilno služenje vojnog roka trajalo duže, možda i dvostruko duže nego temeljna vojna obuka.
Dakle, ako će obvezni vojni rok trajati dva mjeseca, onda bi civilno služenje moglo trajati četiri mjeseca, a ako će vojna obuka trajati tri mjeseca, onda bi punoljetni mladići civilno služili vojsku pola godine.
Sve bi trebalo krenuti od 1. siječnja iduće godine, ako se donese konačna politička odluka na razini državnog vrha.
- Bit je da se kroz benefite potiče služenje vojnog osposobljavanja, a da civilno služenje traje dulje u odnosu na vojno. Ali i to će biti u skladu s Ustavom pa će se točno trajanje još definirati – kaže nam sugovornik iz Ministarstva obrane.
Priziv savjesti
Civilni vojni rok će se definirati zajedno s MUP-om, civilnom zaštitom i lokalnom i regionalnom samoupravom jer se želi izbjeći izbjegavanje služenja vojnog roka na način da i oni koji bi se pozvali na priziv savjesti prođu neku vrstu civilne obuke, primjerice, spašavanja unesrećenih.
- I europska je praksa da civilno služenje traje dvostruko, odnosno da traje dulje u odnosu na vojno služenje, a većina europskih zemalja ili je vratila ili razmišlja vratiti obvezno vojno služenje – poručuje sugovornik iz MORH-a
Svake godine oko 18.000 mladića postaje punoljetno, a za služenje obveznog vojnog roka godišnje bi ih se pozivalo nekoliko tisuća, ne svi odjednom, jer treba uzeti u obzir da neće svi proći zdravstveni pregled. Odredit će se "nulta" generacija od koje će se krenuti, a ostali će moći dragovoljno služiti vojsku. Dragovoljno će se, pak vojno služenje integrirati u obvezno vojno osposobljavanje i tko želi, moći će se prijaviti.
- Motivirat će se temeljno vojno osposobljavanje, moguće je da će biti plaćeno kroz naknadu. Ona sada za dragovoljno služenje iznosi 900 eura mjesečno, a razmišlja se i da onima koji odsluže temeljnu vojnu obuku, to uđe i u radni staž, a možda i da imaju prednost pri zapošljavanju, no to je tek na razini ideje – kaže nam izvor iz MORH-a.
Temeljna vojna obuka koja bi trajala dva mjeseca, osposobila bi novake za strijelce, a ako bi trajala tri mjeseca, zadnji bi mjesec, prema svojim afinitetima, potrebama vojske i zaključcima nadređenih išli i na specijalističku obuku, primjerice za topnika u kopnenoj vojsci.
Vojni bi ročnici prolazili teorijski i praktični dio, od učenja vojnih doktrina, preko slaganja puške i pištolja pa do pucanja iz oružja na poligonu.
Opada interes za vojsku
Program dragovoljnog vojnog osposobljavanja sada se provodi u Požegi te na vojnom vježbalištu Glavica i strelištu Novo Selo. Po dolasku u vojarnu u Požegi ročnici zadužuju vojnu opremu i potpisuju ugovore o dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
Nakon toga ročnicima predstoje dva tjedna uvođenja u vojno okružje, a zatim polažu svečanu prisegu. Potom slijedi obuka tijekom koje svladavaju temeljne vojničke sposobnosti i vještine.
Nakon završene obuke ročnici dobivaju vojno-stručnu specijalnost strijelca roda pješaštva, čime stječu jedan od propisanih uvjeta za profesionalnu vojnu karijeru te mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.
Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kroz tri razdoblja. U prvom razdoblju odvija se proces prilagodbe i postupnog uvođenja u šire vojno okružje, a glavno obučno razdoblje obuhvaća podizanje psihofizičke spremnosti, pripremna gađanja, pojedinačne zadaće u realnim borbenim uvjetima i okolnostima, te se objedinjuju sva znanja i vještine stečene kroz dotadašnju obuku.
Interes za vojsku iz godine u godinu opada, što se najbolje vidi i prema brojkama dragovoljnih ročnika.
Od 2021. u prosjeku bi tek njih 150 prisegnulo po naraštaju, a potrebe su puno veće.
Od 2008. do kraja 2022. dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 10.327 ročnika, a Oružane snage i Ministarstvo obrane suočeni su s velikim padom interesa mladih za vojni poziv. Ministarstvo obrane godišnje iskazuje potrebu za 1000 dragovoljnih ročnika, a 2022. vojni rok završilo je samo njih 402.
Financijski trošak
Koliko će biti potrebno novca izdvojiti o proračunu, ovisit će o tome koji će se model prihvatiti.
Prije nekoliko godina procijenjeno je da bi uvođenje obveznog vojnog roka državu koštalo oko 66,4 milijuna eura, ali sada bi taj iznos trebao ipak biti manji, jer će novake obučavati sadašnji pripadnici vojske, no postojat će troškovi smještaja, prehrane, naknade ako se uvede, vojne opreme...
Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost stekli bi na obuci, ona ne bi bila obvezna, već samo to da je novak zdrav da može proći obuku i izdržati taj napor.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.