Kijev pod pritiskom: Kako će Ukrajina reagirati na povratak Donalda Trumpa i njegove potencijalne planove za mir

Poslovni ljudi, diplomati i političari okupili su se u podrumu kijevskog restorana noć nakon uvjerljive pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u. Dok su vani zavijale sirene zračne opasnosti, vladala je atmosfera neizvjesnosti. Neki su se smijali, drugi su djelovali zbunjeno ili izgubljeno. No, mnogi su se naglas pitali hoće li američki predsjednik Joe Biden sada ukinuti sva ograničenja i dati Ukrajini sve što je od njega tražila dok još može.

AUTOR: Mia Peretić / Dnevno.hr

Drugi su pak razmišljali kako preduhitriti nepredvidivog Trumpa i što Ukrajina može učiniti da ga pridobije. Čini se da je za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prvi odgovor bio laskanje. “Bilo je izuzetno važno za nas u Ukrajini i za cijelu Europu dosljedno slušati Trumpove riječi u njegovom prvom mandatu o miru kroz snagu. A ako to postane načelo politike njegovog predsjedništva, Amerika i cijeli svijet će nedvojbeno imati koristi od toga”, rekao je Zelenski u obraćanju u srijedu navečer. Dodao je da se ime Ronalda Reagana ne spominje tako često bez razloga ovih dana.

Kijevske elite i političari nastavljaju dešifrirati kako bi se Ukrajina, koja se prije pozivala na demokratske vrijednosti i vladavinu prava da bi dobila potporu u ratu s Moskvom, sada trebala postaviti prema čovjeku koji ima tvrđi pristup. “Ne možemo sa sigurnošću znati kakva će biti politika nove administracije u vezi s ratom. Trumpovo prethodno izneseno obećanje da će okončati rat za 24 sata je alarmantno, jer to je teško moguće pod uvjetima koji bi jamčili trajni mir u Europi te da Ukrajina ne bude uništena”, rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze, predsjednica Odbora za EU integracije ukrajinskog parlamenta u objavi na Facebooku. Dodala je i da bi ukrajinska diplomacija trebala konačno isključiti emocije i pronaći jasne pragmatične argumente i za američke političare i za projsečne Amerikance.

Kijev je pod velikim pritiskom: Zelenski u Plan pobjede uključio mamac

Jasno je da je Kijev pod velikim pritiskom, unatoč tvrdnjama da uživaju potporu obje stranke u Washingtonu. Naime, Trumpovo krilo Republikanske stranke prethodno je blokiralo pomoć Ukrajini od listopada 2023. do travnja ove godine.

Nadalje Trump je više puta tvrdio da ima dobar odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ismijavao je Zelenskog kao “najvećeg trgovca u povijesti”. Međutim, također je tvrdio da je rekao Putinu kako će SAD bombardirati Moskvu ako pokuša napasti Ukrajinu i rekao je da želi pomoći Zelenskom. Ukrajinski zakonodavci sigurni su da nekakav plan postoji. Zelenski je svjestan da će nova Trumpova administracija vjerojatno zauzeti pragmatičniji pristup Ukrajini, a Planom pobjede želio je pokazati da će saveznici imati itekakve koristi.

Podsjetimo, prve tri točke sadrže pozivnicu za NATO savez, zahtjev za više oružja i dozvolu za gađanje ciljeva unutar Rusije. Zauzvrat nudi korištenje ukrajinskih prirodnih resursa i svoje trupe koje bi pomagale u osiguranju Europe nakon rata. Time želi pokazati da potpora Ukrajini nije puko milosrđe. O tome smo ranije već pisali na Dnevno.hr.

WSJ: Odgoda za NATO uz nastavak priljeva oružja i europske trupe

U svom pobjedničkom govoru Donald Trump je rekao da želi biti predsjednik koji će okončati ratove, a ne počinjati nove. No, još nije poznato koja je njegova strategija za završetak rata u Ukrajini. Jedna ideja unutar tima novoizabranog predsjednika SAD-a za okončanje ruskog rata uključuje odgodu članstva Kijeva u NATO-u za najmanje 20 godina. U jednoj varijanti u zamjenu za taj ustupak nudili bi svojevrsni mamac, odnosno nastavak opskrbe oružjem, izvijestio je 6. studenog Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na tri izvora bliska Trumpu.

Raniji medijski izvještaji i izjave iz Trumpovog unutarnjeg kruga ukazivali su da bi to podrazumijevalo zamrzavanje rata na trenutnim linijama bojišnice i stvaranje demilitarizirane zone na istoku, tvrdnju koju podupiru i izvori WSJ-a. Rusija trenutno zauzima otprilike 20% ukrajinskog teritorija na jugu i istoku i nastavlja postojano potiskivati ​​ukrajinske branitelje, iako po cijenu velikih gubitaka.

Ostaje nejasno tko bi nadzirao 1300 kilometara dugu demilitariziranu zonu, ali anonimni Trumpov suradnik rekao je za WSJ da će Washington zahtijevati od europskih saveznika da tamo pošalju svoje trupe. Ovaj prijedlog samo je jedna od ideja koje kruže u Trumpovom timu, a novoizabrani predsjednik ima tendenciju donositi glavne političke odluke na licu mjesta, rekli su izvori.

Dvojica Trumpovih savjetnika, umirovljeni general Keith Kellogg i Fred Fleitz, predložili su u lipnju prekid vojne pomoći Ukrajini osim ako ona ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. U isto vrijeme, Kellogg je rekao da bi plan uključivao dodatna upozorenja Rusiji da će SAD povećati svoju vojnu potporu Ukrajini ako odbije uvjete prekida vatre. Fleitz je rekao da je Trump pozitivno reagirao na plan, ali je dodao: “Ne tvrdim da se složio s njim ili da se složio sa svakom njegovom riječi.” Plan je također uključivao odgodu pristupanja Ukrajine NATO-u na dugotrajno razdoblje u zamjenu za “sveobuhvatan i provjerljiv mirovni sporazum sa sigurnosnim jamstvima”.