Lovi li Gotovina u mutnom? Raspetljali smo što se događa s uvozom i uzgojem tune u Hrvatskoj i tko tu zapravo vedri i oblači
Pupuč Bakrač ujedno je i državni ribarski inspektor iz Zadra, dakle zaposlenik Ministarstva poljoprivrede, no naglašava da istupa kao javna osoba i vijećnik. S druge strane, protiv njega se vodi postupak za 'laku povredu službene dužnosti', za koji on tvrdi da je zapravo reakcija na njegovo upozoravanje na 'kriminal, korupciju i nepotizam u režiji HDZ-a'.
'Tuna se nabavlja iz Libije, bez ikakvih papira, za dva eura po kilogramu. Papiri se kasnije rješavaju u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu, kako bi se sve legaliziralo. O tome saznanja imaju i policija i Državno odvjetništvo, no predmet skuplja prašinu', rekao je Pupić Bakrač za Slobodnu Dalmaciju.
Pojasnio je da tuna može biti uvezena, ali ako nema sve prateće dokumente tada Ministarstvo, odnosno ribarska inspekcija, treba narediti njezino puštanje. On tvrdi da se pušta tek simboličan dio, 'pedesetak glava', dok ostatak završava u kavezima za uzgoj. 'S obzirom na posao koji obavljam čudno bi bilo da o tome ništa ne znam. Uostalom, o tome svi znaju sve i u Ministarstvu i u ribarskoj industriji', dodao je Pupić Bakrač za Slobodnu Dalmaciju. On, kaže, ništa nije potpisivao.
Nakon ovog istupa zadarski vijećnik postao je nedostupan javnosti, pa tako nije odgovarao ni na pozive tportala.
Ne namjeravaju istupati prije idućeg tjedna
Ulov i prodaja tune strogo je regulirana djelatnost na svjetskoj razini, koju nadgleda Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT). Hrvatska nacionalna kvota za gospodarski ribolov plivaricama tunolovkama iznosi 883,46 tone, a udičarskim alatima 90 tona. Plivaričarska kvota za tunu raspoređena je na 16 plovila u Hrvatskoj i namijenjena daljnjem uzgoju u uzgajalištima Kali tuna, Sardina, Jadran tuna i Pelagos net farma.
Plivaričarska kvota za tunu raspoređena je na 16 plovila u Hrvatskoj i namijenjena daljnjem uzgoju u uzgajalištima Kali tuna, Sardina, Jadran tuna i Pelagos net farma
Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL
U posljednje dvije tvrtke, koje se povezuju s generalom Gotovinom, nisu komentirali istup Marka Pupića Bakrača: u 'Jadran tuni' naprosto su ostali nedostupni, a u 'Pelagos net farmi' za tportal su kazali da vodećih ljudi tvrtke nema na poslu i da ionako ne namjeravaju istupati prije idućeg tjedna.
Zanimljivo, ni njihova direktna konkurencija - a kontaktirali smo i njih - ne želi prozboriti ni riječ na temu tune, Ante Gotovine i slično. Na sami spomen ovih pojmova doslovno poklapaju slušalicu.
Što kaže Ministarstvo poljoprivrede?
Oglasilo se zato Ministarstvo poljoprivrede: ondje pojašnjavaju da su u kontrolu ove strogo regulirane djelatnosti osim nacionalnih tijela uključeni i predstavnici Europske komisije, Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA), ICCAT tajništvo, međunarodni regionalni promatrači te nadležne službe svih država (članice EU-a i države koje to nisu) čija plovila ili farme sudjeluju u procesu.
'Svaki ulov plavoperajne tune i prebacivanje između transportnih kaveza snima se podvodnim kamerama radi utvrđivanja broja tuna, dok se svako stavljanje tuna u uzgojne kaveze snima i stereoskopskom kamerom radi utvrđivanja njihove mase. Pored toga svaka promjena je praćena s odgovarajućom dokumentacijom kojom se potvrđuje sljedivost. Što se tiče uvoza žive tune za potrebe uzgoja, ova mogućnost je predviđena ICCAT-ovim propisima te je njima regulirana procedura. Uz ribu ulovljenu u okviru nacionalne kvote, spomenuta uzgajališta su uistinu tijekom 2020. godine imala uvoz tune koju su izvorno legalno ulovila autorizirana plovila pod zastavom Libije, a koja je prethodno uvezena u EU od strane malteškog uzgajališta', objašnjavaju u ovom ministarstvu. Kažu da su dokumentaciju i snimke ovog posla provjeravali i predstavnici Europske komisije te administracije Libije, Malte i Italije.
Izvor: Cropix / Autor: Niksa Stipanicev / CROPIX
Što se doista događa s uvozom i uzgojem tune u Hrvatskoj te koliko ima istine u optužbama zadarskog vijećnika Pupića Bakrača, zasad je nemoguće precizno utvrditi. Tportal je razgovarao s više sugovornika upućenih u ovu temu, no oni su zasad željeli ostati neimenovani.
Ključnu ulogu imaju 'observeri' ICCAT-a
'Teoretski, ne postoji problem uvoza tune ni iz Libije: radi se o istoj ribljoj vrsti. Također teoretski, ni uvoz općenito nije sporan - ako Hrvatska nije iskoristila dodijeljenu kvotu, to je alat koji joj stoji na raspolaganje', objašnjava jedan sugovornik tportala.
Osim kvote za izlov tune, postoje i druga ograničenja: ukupni kapacitet uzgoja (proizvodnje) u Hrvatskoj je 7880 tona godišnje, dok najveća količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti u uzgajališta, dakle i iz tuđih kvota, iznosi 2.947 tona godišnje.
'Ključnu ulogu u cijelom procesu imaju 'observeri' (promatrači) ICCAT-a, organizacije sa sjedištem u Madridu. Oni odobravaju svaki korak u proizvodnji i bez njihovog potpisa ništa se ne može dogoditi, pa tako ni tuna ne može biti prodana ili izvezena. Ribe se broje kamerama, njihova težina i dužina mjere se podvodnim stereoskopima. Sustav je organiziran na način da promatrači nikada ne rade u vlastitoj zemlji: hrvatski odlaze u Španjolsku, Portugal ili na Maltu, europski promatrači dolaze u Hrvatsku', objašnjava drugi sugovornik.
'Po svemu sudeći, u ovom slučaju Maltežani su uvezli veću količinu tune nego što im je bilo dopušteno kvotama, pa su se ad hoc dogovorili s Hrvatima i proslijedili im tunu. Ne radi se ni o kakvoj tajni, nego zapravo o praksi koja je u skladu s pravilima kojih se generalno pridržavaju svi, ne samo na europskoj razini. Originalni dokumenti u ovom slučaju potječu iz Libije i ona za njih odgovara, no riba se svejedno morala ponovno brojati i vagati prilikom 'caginga', dakle stavljanja u kavez za uzgoj. Dopušteno je odstupanje od najviše deset posto', kaže osoba koja ima iskustva upravo u ovakvim poslovima.
Je li u pandemijskoj 2020. godini general Gotovina odstupio nešto više, s ove distance gotovo je nemoguće provjeriti.
