Prvog radnog dana nakon što je u drugom krugu lokalnih izbora “obranio naslov”, gradonačelnik Sinja Miro Bulj s predstavnikom Komisije za zaštitu planinske prirode Hrvatskog planinarskog saveza Markom Cvrljom otputovao je u Zagreb kako bi sudjelovao na sjednici Povjerenstva za odlučivanje o studiji utjecaja na okoliš vezano uz projekt izgradnje solarne elektrane površine 250 hektara na području Obrovca Sinjskog.

Unatoč ranijoj najavi, sjednica je odgođena zbog – nedostatka kvoruma. Već sama ta činjenica za Bulja je simptomatična s obzirom na to da je sazvana dan nakon drugog kruga izbora. Naime, Bulj je žestoki protivnik gradnje ove solarne elektrane, koja se u određenim elaboratima spominje već pet godina, a uza se ima i predstavnike zaštitnika prirode koji su svi redom zabrinuti da bi gradnja elektrane mogla imati nepovratne, teške posljedice na cijeli kraj.

“Došli smo ovamo spremni, u ime naroda Cetinske krajine. Ovaj je projekt opasan i nema nikakvu dodirnu točku s javnim interesom. Riječ je o privatnim interesima koji ugrožavaju okoliš, izvorišta, životinjski i biljni svijet, ali i samu budućnost našeg kraja. Električna energija iz takvih postrojenja bit će skuplja, a priroda – nepovratno oštećena”, poručio je gradonačelnik Bulj nakon neodržane sjednice.

Negativno mišljenje

Privatni interesi koje spominje interesi su tvrtke koja je u Hrvatskoj registrirana pod imenom Aureus Solis, dok joj je vlasnik Enlight EU Energies Korlátolt Felelősségű Társaság, mađarska tvrtka koja je ustvari tvrtka kći izraelsko-mađarskog energetskog diva. Tvrtka je povezana s izraelskom kompanijom Enlight Renewable Energy, koja se bavi razvojem i upravljanjem projektima obnovljivih izvora energije. Enlight Renewable Energy aktivan je u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, gdje je preuzeo portfelj projekata ukupne snage 525 MW, sastavljen od četiri solarna parka i jedne vjetroelektrane. Tvrtka je već dobila negativno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša za gradnju solarne elektrane kod Benkovca upravo zbog mogućih štetnih utjecaja na okoliš, naročito tlo i vodu, a sada to planiraju ponad Sinja. Predstavnicima ekoudruga neshvatljivo je da u Povjerenstvu nema niti jedne osobe koja je stručna u domeni onečišćenja vode, što se ovdje smatra jednim od najvećih rizika.

Marko Cvrlje, koji je u Povjerenstvu sudjelovao kao predstavnik Hrvatskog planinarskog saveza, također je istaknuo da su već ranije predali argumentirane i stručne primjedbe protiv projekta, koje je potpisalo više ekoloških i stručnih tijela. Projekt predviđa lomljenje stijena, krčenje šume, postavljanje betonskih stupova te izgradnju dalekovoda – sve to unutar ekološki osjetljivog područja, u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta. To je izazvalo zabrinutost brojnih stručnjaka i aktivista koji upozoravaju na potencijalno ozbiljne posljedice za okoliš i vodoopskrbni sustav Cetinske krajine. Ovaj ekološki aktivist ističe da se predviđeno područje za elektranu nalazi svega 114 metara od granice Parka prirode Dinara, s njegove sjeverne, zapadne i istočne strane. U tom prostoru dokumentirano je postojanje brojnih strogo zaštićenih i endemskih biljnih vrsta, kao i zakonom zaštićenih speleoloških objekata. Najveći je rizik, prema njegovim riječima, to što se projekt nalazi na poroznom krškom platou, samo kilometar i pol iznad vodocrpilišta Kosinac. “Prema važećem pravilniku, u II. zoni sanitarne zaštite strogo je zabranjena sječa šume, a ovdje se planira ukloniti čak 250 hektara vegetacije”, upozorava Cvrlje.

Dodaje kako studija utjecaja na okoliš priznaje mogućnost gubitka prirodnih filtracijskih funkcija tla i povećanog rizika onečišćenja vodnih tijela nizvodno, ali potpuno zanemaruje potencijalnu opasnost za samo vodocrpilište Kosinac. Upozorava i na prisutnost teških metala poput olova i kadmija u solarnim panelima te na upotrebu velikih količina transformatorskih ulja u trafostanicama. “U slučaju bilo kakve nezgode, posljedice za vodoopskrbni sustav mogle bi biti katastrofalne”, zaključuje. Poznato je da izgradnja velikih solarnih elektrana često uzrokuje značajne promjene hidrologije terena. Postavljanje velike solarne elektrane (posebno ako ide na tlo) podrazumijeva betoniranje, nasipavanje, iskopavanje i kompaktiranje tla. Time se mijenja prirodno upijanje i otjecanje vode, što može poremetiti tok podzemnih voda, uzrokovati isušivanje izvora ili povećati rizik od onečišćenja jer se voda više ne filtrira prirodno kroz zemlju. Tu je i moguća upotreba potencijalno štetnih materijala. Solarni paneli sadrže teške metale (kadmij, olovo, selenij), koji u slučaju oštećenja ili nepravilnog odlaganja mogu dospjeti u tlo i podzemne vode.

Stručni argumenti

Uz to, baze, nosači i kabeli često se tretiraju sredstvima protiv korozije. Kod velikih solarnih farmi koriste se kemikalije za čišćenje panela (posebno u sušnim područjima, gdje voda nije dovoljna). Ako isprane kemikalije prodiru u tlo, prijetnja je izvorima realna. Hrvatska nema, upozoravaju ekolozi, razrađen sustav inspekcija za ovakve projekte koji se nalaze u blizini hidrološki osjetljivih područja kao što je Dinara.

“Srušili smo štetne projekte kamenoloma na Poljakovoj i Kojića gredi, a srušit ćemo i ovaj projekt. Ovo nije samo borba protiv solarne elektrane, ovo je borba za obranu prirode, zemlje i života. Tijekom javne rasprave osobno sam, kao i drugih 500 građana, predao konkretne i argumentirane primjedbe, to su učinili i mjesni odbori, planinarska društva, stočari, udruge i građani.

Sve su primjedbe naručenog i plaćenog izrađivača studije o utjecaju na okoliš bez iznimke – odbačene. Nijedan prijedlog, nijedna zabrinutost, nijedan stručni argument nije uvažen. Ovo nije borba protiv jedne elektrane, ovo je borba za zaštitu prirode i za opstanak lokalnih zajednica. Ova borba nije ni politička ni ideološka, ovo je borba za naš kraj, našu vodu, našu djecu. Ne damo zemlju. Ne damo rijeku. Ne dam narod”, poručuje sinjski gradonačelnik Miro Bulj.