Milanović odgovara na kritike: "A što sam to trebao napraviti u Madridu?"

Hrvatski predsjednik upitao je u petak višekratno "što sam to trebao napraviti" na samitu NATO-a u Madridu, nakon kritike desnog dijela saborske oporbe da je bio nedovoljno oštar i da je ublažio retoriku prema primanju Finske i Švedske u Savez što je dugo uvjetovao promjenom izbornog zakona u BiH.

NATO je ovaj tjedan na samitu u Madridu uputio poziv Finskoj i Švedskoj da se priključe Savezu, a Zoran Milanović već dugo smatra da to treba uvjetovati izmjenom izbornog zakona u BiH, iako kaže da načelno nema ništa protiv prijema te dvije zemlje.

Finska i Švedska potpisat će u utorak protokol o pristupanju NATO-a, što potom trebaju ratificirati sve zemlje članice Saveza. 

Oporba je Milanoviću u četvrtak zamjerila da nije dovoljno oštro u španjolskoj prijestolnici promovirao svoj stav, uz optužbu zastupnice Mosta Marije Selak Raspudić da se na neki način poigravao osjećajima i pravima Hrvata u BiH. Selak Raspudić je rekla da bi „netko mogao postaviti pitanje - gdje si sada frajeru”.

Lajt motiv konferencije za novinare bila je upravo ta rečenica Selak Raspudić koju je predsjednik citirao barem desetak puta.

"Šta sam trebao napraviti, koji je prijedlog? Šta sam trebao reći? Kakav bi stav bio ispravan, a da Selak Raspudić bude zadovoljna?", odgovorio je Milanović protupitanjem novinarima koji su ga upitali je li mogao biti žešći. 

"Kako mislite žešći? Blatiti Finsku i Švedsku, to nikad ne radim".

Milanović je ponovio da je sada sva odgovornost oko primanja te dvije zemlje na Hrvatskom saboru koji to mora ratificirati.

"Sada je sva odgovornost na hrvatskim saborskim zastupnicima, oni mogu sve. Ako im je to sporedna stvar onda ništa od toga", rekao je novinarima.

"Hrvatski sabor još nije rekao 'bacamo oružje, bacamo sve instrumente koje imamo, to što se događa s našim sunarodnjacima i drugima u BiH to je nebitno, nas zanimaju Finska i Švedska, samo da je njima dobro a ovo što bude bude'", nastavio je hrvatski predsjednik.

Na pitanje hoće li kao što je rekao "progoniti kao grešne duše" one u Saboru koji će glasati za ulazak Finske i Švedske, istaknuo je  da njegova poruka prije svih ide hrvatskom premijeru Andreju Plenkovuću koji je 23. lipnja u Bruxellesu propustio priliku da se Bosnu i Hercegovinu kao i Ukrajinu i Moldaviju "ugura u status kandidata".

"Ne može Ukrajina dobiti status kandidata preko noći, a da se BiH ostavi po strani", nastavio je predsjednik i naglasio da mnogi u istočnoj Europi tako misle, ali pravdaju se rečenicama "pa znaš kakva je situacija".

Plenković je to propustio napraviti, jer se "prepao", to je mišljenje više europskih čelnika, dodaje Milanović.

"Nekad iza nekih stvari moraš čvrsto stati. A onda se dogodi paradoks da to rade slovenski i mađarski premijeri Robert Golob i Viktor Orban".

Milanović je ponovio da bi "učinio sve da se promijeni izborni zakon u BiH. Ali moje mogućnosti i ovlasti prestaju u jednom trenutku i ne mogu spriječiti da netko u ime Hrvatske taj pristupni ugovor potpiše".

"To je aktivno i aktualno do 10 mjeseca, do dana izbora u BiH. Jer izborni zakon se može promijeniti danas, sutra, ali u 11 mjesecu ako se promijeni to nam ne znači ništa", rekao je.

Milanović je istaknuo da ulazak Finske i Švedske u NATO nije gotova stvar, naglasivši da je odluka donesena u Madridu o pozivu tim dvjema zemalja da se priključe NATO-u "načelni politički stav" usvojen  nakon što je Turska odustala od blokade. 

"Mislite da je potpisivanjem memoranduma triju strana priča gotova? Odmah su dan poslije zatražili izručenje 33 osoba", kazao je, govoreći o Turskoj i njezinu zahtjevu.

Turska je na samitu NATO-a ovaj tjedan potpisala memorandum sa Švedskom i Finskoj koji otvara put Stockholmu i Helsinkiju prema članstvu u Savezu. Ankara je odmah dan nakon toga od te dvije zemlje zatražila izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima.

Milanović je kazao da se problemom izmjene izbornog zakona u BiH neće baviti SAD nego Europa. Ipak, izjavio je da Hrvate u BiH, "može spasiti samo čudo", a čuda ne postoje, spominjući "sadističku opstrukciju hrvatske vlade".

"To je povijesna odgovornost Plenkovića i nekoliko njegovih vazala", riječi su hrvatskog predsjednika.

Upitan zbog čega nije održano njegovo najavljeno obraćanje hrvatskim novinarima u Madridu po završetku samita, Milanović je rekao da nije imao ništa novo za reći. Ali je kritizirao ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana što se nije pojavio u Madridu, jer "to ti je posao".