Za ratne zločine u hrvatskom obrambenom Domovinskom ratu, odnosno na prostoru bivše Jugoslavije, izrekli su sudovi najviše dana zatvora u Hrvatskoj, zatim u Bosni i Hercegovini, dok je Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu izreklo najmanje-piše beogradska Politika.

I na taj način stječe se dojam da su Srbi i njihova velikosrpska zločinačka politika bili tek „usputna stanica“ u krvavom ratu u kojem su bili agresori.

Sudovi u Hrvatskoj  su zbog ratnih zločina izrekli oko 7.200 godina zatvora, u Bosni i Hercegovini 2.748, a u Srbiji, od 2003, kada je počelo s radom Vijeće za ratne zločine u Beogradu tek 825 godina i dva mjeseca zatvora.

Za razliku od Srbije, gdje postupke protiv okrivljenih za ratne zločine vode isključivo suci Vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, u Hrvatskoj ovakve postupke vode četiri županijska sud u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. U BiH se pravosudni propisi razlikuju u odnosu na one u Srbiji i Hrvatskoj, pa tamo zavisno od težine ratnih zločina koji se mjere „brojem“ žrtava i oštećenih, „rangom“ okrivljenog (je li bio časnik višeg ili nižeg ranga i je li imao zapovjednu odgovornost u izvršenju krivičnog djela ratnog zločina) postupke vode Tužilaštvo BiH, tužilaštva u RS, kantonalna tužilaštva u okviru federacije, Tužilaštvo distrikta  Brčko – navodi Politikin sugovornik iz srpskog pravosuđa.

Na srpskom sudu trenutno se vode postupci po 18 optužnica kojima je obuhvaćeno 49 osoba, vode se 33 istrage protiv 186 osumnjičenih, dok je 2.537 predmeta u fazi pretkrivičnog postupka.

Ratni zločinac Savo Štrbac, direktor notornog Dokumentacijsko-informativnog centra Veritas, kaže da se u Hrvatskoj protiv okrivljenih za ratne zločine svakodnevno vode postupci, i to uglavnom protiv okrivljenih srpske nacionalnosti.

On također tvrdi da je u posljednjem popisu procesuiranih, koji je Hrvatska predala Srbiji, bilo 1.396 imena, te da je od toga oko 650 osuđenih, a oko 300 pod istragom.

Politika potom naglašava da se na popisu hrvatskih pravosudnih organa nalaze imena 1.396 osoba koja su optužena ili osuđena za ratne zločine. Ovaj popis predat je Tužilaštvu za ratne zločine u travnju prošle godine i posljednji je ovakve vrste koji je dostavljen tamošnjim  pravosudnim organima. U popisu se ne navodi nacionalnost optuženih, saznaje Politika.

Hrvatski sudovi  postupke protiv okrivljenih vode i u njihovu odsustvu (kada su oni nedostupni), što u BiH i Srbiji nije slučaj.

Zanimljiv je i podatak da je u Srbiji osuđeno za ratne zločine 79 muškarca i četiri žene, a u BiH – 217 muškaraca i pet žena.

I prema ovim saznanjima, jasno je da mnogi srbijanski i crnogorski ratni zločinci te tzv. petokolonaši i izdajice mogu mirno spavati, tim prije jer je u Hrvatskoj uz postojeće trebalo osnovati i ratni sud samo za zločine počinjene u Vukovaru i Škabrnji.

Da su to uradili slika bi bila puno drugačija.

Ovako, najveći je broj ratnih zločinaca agresorskih postrojbi osuđen u odsustvu, što nije ništa drugo nego još jedna „abolicija“ za one koji su ubijali, protjerivali, rušili i palili diljem Hrvatske.

Još je žalosnija činjenica da oni koji su osuđeni u odsustvu u Hrvatskoj u Srbiji su „narodni heroji“!

Gdje je tu pravda?

Mladen Pavković