Obranom policijske postaje u Pakracu prije 32 godine počeo je Domovinski rat

Hrvatska policija porazila je u akciji u Pakracu 2. ožujka 1991. pobunjeničke srpske snage te vratila Policijsku postaju Pakrac i Općinu u okrilje RH. Bio je to prvi oružani sukob hrvatskih snaga i pobunjeničkih srpskih formacija te se u Pakracu obilježava i kao početak Domovinskog rata

Uvod u ovaj prvi sukob hrvatskih i snaga srpskih pobunjenika počeo je 21. veljače 1991., kada Sabor RH donosi Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ te Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka RH, napominju u požeško-slavonskoj policiji.

Istoga dana načelnik pakračke Policijske postaje Jovo Vezmar izdaje zapovijed o mobilizaciji "rezervnog sastava milicije" zbog, kako se navodilo, vježbe te provjere njene mobilnosti i osposobljenosti.

Na to su u grad izašle manje naoružane grupe srpskih civila, pokušavajući stvoriti dojam da je Pakrac zapravo u SAO Krajini, srpskoj paradržavi unutar Hrvatske.

Ustavni sud RH poništio odluku o pristupanju Pakraca Krajini

Već sljedeći dan, 22. veljače, sazvana je Skupština Općine Pakrac od čijih su 52 prisutna zastupnika samo njih 15 bili Hrvati, pa je glasovanjem odlučeno o pristupanju Krajini, što je za šest dana poništio Ustavni sud RH.

Načelnik postaje Vezmar tada je pozvao pričuvne policajce da predaju oružje, s namjerom da razoruža samo one hrvatske nacionalnosti, dok je srpskima naloženo okupljanje na igralištu u selu Šeovica.

Na sastanku u postaji 1. ožujka razoružano je svih 16 policajaca nesrpske nacionalnosti, a Vezmar je uz pomoć policajaca iz redova Srba preuzeo postaju, pri čemu neki od njih nisu podržali pobunu, dok su neki koji nisu bili Srbi uspjeli iznijeti oružje iz postaje te ga sakriti.

Navečer su pobunjeni 'milicajci' i naoružani civili na ulazima u grad postavili barikade, a po raznim mjestima u gradu rasporedili su se i pripadnici tadašnje JNA.

Oko 5 sati ujutro 2. ožujka posebna jedinica bjelovarske policije "Omege" pri ulasku u Pakrac raskrčuje neprijateljske barikade, dok iz drugog pravca stižu pripadnici Antiterorističke postrojbe Lučko te zajedno ulaze prvo u zgradu općine, a potom bez otpora i u zgradu policije.

U 9 sati s okolnih brda na Policijsku postaju i zgradu općine otvorena je puščana paljba, na što specijalci uzvraćaju, a sve završava nakon nekih pola sata kada dolazi JNA. Svi razoružani hrvatski specijalci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te su prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja.

U Lipiku zaustavljen i Jovan Rašković

Tijekom dana, specijalci su stavili pod nadzor ulaze u grad te često pri kontroli u automobilima pronalazili duge cijevi, a u Lipiku je zaustavljen i Jovan Rašković, jedan od pokretača srpske pobune i osnivač SDS-a.

Popodne u postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević, a nakon njega i Stjepan Mesić, tada potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH, a od 2000. u dva mandata i hrvatski predsjednik. Odlučeno je da se situacija vrati na stanje prije 1. ožujka.

Kada su okupljeni dužnosnici otišli, s okolnih brda sručila se jaka pucnjava, na što su hrvatski specijalci odgovorili, a troje od njih je ranjeno, nakon čega je uslijedila i slabija razmjena vatre sa JNA.