Osporavanje kredibiliteta Documente kao mjerodavne udruge

Dodjela priznanja Branimiru Glavašu, koji je krajem 2023. godine nepravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku tijekom Domovinskog rata, izazvala je oštre reakcije nekih organizacija civilnog društva, poput Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te organizacije Documenta. Ove organizacije zajednički su izrazile neslaganje s ovom odlukom, navodeći kako takvo priznanje može negativno utjecati na percepciju odgovornosti za ratne zločine.

Međutim, pitanje kredibiliteta Documente kao mjerodavne udruge za procjenu odgovornosti u ovim slučajevima otvara niz drugih tema. Documenta se, naime, rijetko osvrće na zločine koje je počinila agresorska vojska nad Hrvatskom tijekom Domovinskog rata. Primjerice, tko je odgovarao za zločin u Borovu Selu, gdje su mučeni i ubijeni hrvatski policajci? Tko je pravomoćno osuđen za masovne zločine u Vukovaru, Škabrnji, Pakracu, kao i za smrt 402 hrvatska djeteta tijekom rata?

Asimetričan pristup pravdi

Unatoč stravičnim posljedicama tih zločina, tekst pokazuje da Documenta i slične organizacije često zauzimaju selektivan pristup, usredotočujući se na zločine hrvatske strane, dok previđaju ili marginaliziraju zločine počinjene protiv hrvatskog stanovništva. Ovakav asimetričan pristup pravdi ne samo da dovodi u pitanje objektivnost organizacije, nego i povjerenje javnosti u njezin rad.

Povijesna uloga Branimira Glavaša

Branimir Glavaš bio je jedna od ključnih figura obrane Osijeka tijekom Domovinskog rata. Obnašao je visoke vojne funkcije, uključujući čin general-bojnika, i bio odlikovan više puta. Iako sudski procesi protiv njega još uvijek traju, neprijeporna je njegova povijesna uloga u obrani grada pod teškim uvjetima agresije. Time se postavlja pitanje je li dodjela priznanja isključivo vezana uz njegov doprinos mirnoj reintegraciji ili širem kontekstu njegove aktivnosti tijekom rata.

Dokumentiranost zločina i odgovornost svih strana trebaju biti prioritet u građenju pravednog i objektivnog sjećanja na Domovinski rat. No, organizacije poput Documente ne mogu biti smatrane vjerodostojnim akterima dok god selektivno pristupaju povijesnim činjenicama, previđajući teške zločine nad hrvatskim narodom. Hrvatska javnost zaslužuje nepristran i cjelovit prikaz povijesnih događaja, koji uključuje procesuiranje svih zločina, bez obzira na stranu koja ih je počinila.