Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić u programu N1 televizije osvrnuo se na mogućnost širenja rata u Ukrajini na ostatak svijeta, uključujući i potencijalni nuklearni sukob. Također je govorio o nedostatku pripremljenosti Hrvatske za krizne situacije, što uključuje i edukaciju građana o razlikovanju sirena za različite vrste opasnosti, poput zračne uzbune i opće opasnosti.

Kalinić je istaknuo da neke zemlje, poput Švedske, Norveške i Finske, već dijele brošure građanima kako bi ih educirale o potencijalnim opasnostima. Smatra da je takva praksa uobičajena tijekom kriza, no napominje da su uvijek prisutni skeptici koji podcjenjuju mogućnost katastrofa.

Dok je obnašao funkciju pročelnika Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba od 2016. do 2019., Kalinić je slao letke građanima s uputama za ponašanje u kriznim situacijama. Cilj je bio postaviti plakate u javnim ustanovama i informirati ljude na kućnim adresama. Prema njegovim riječima, takvi uredi trebali bi pružati pomoć u prvih 24 do 48 sati od nastanka krize, nakon čega bi odgovornost trebala preuzeti država. Međutim, često je izostajala sustavna reakcija, a inicijative su nailazile na kritike. 

Kalinić je upozorio na problem neodržavanja skloništa, ističući da se u Zagrebu gotovo nijedno sklonište ne nalazi u funkcionalnom stanju, osim onog u Uredu za upravljanje hitnim situacijama. Trenutno, prema njegovim procjenama, infrastruktura u Hrvatskoj može pružiti zaštitu za samo 15 posto stanovništva. U slučaju nuklearne katastrofe, šanse za preživljavanje bile bi minimalne. Osim toga, naglasio je da bi država trebala osigurati zalihe hrane za pet godina, no tijekom pandemije pokazalo se da postoji dovoljno zaliha tek za 28 dana.

Kalinić je kritizirao i sustavni nemar prema psihološkim i informacijskim prijetnjama, poput propagande, koja je danas učinkovit alat ratovanja. Kao primjer zanemarivanja upozorenja naveo je reakciju na potrese, za koje je njegov ured godinama upozoravao, ali su ta upozorenja redovito odbacivana kao širenje panike. Prema Kaliniću, bez adekvatne infrastrukture i svijesti o prijetnjama, Hrvatska ostaje ranjiva na krizne situacije.