Poljska preuzela predsjedanje EU-om
Poljska je s prvim danom nove godine iz mađarskih ruku preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a čijem će središtu biti sigurnost u najširem mogućem smislu.
Pod sloganom “Sigurnost, Europo!”, Poljska će u sljedećih šest mjeseci predsjedati Vijećem EU-a tijekom kojih će podržavati aktivnosti na jačanju europske sigurnosti u sedam njezinih dimenzija: vanjskoj, unutarnjoj, informacijskoj, gospodarskoj, energetskoj, prehrambenoj i zdravstvenoj.
“Za Europu je ovo vrijeme iskušenja i odluke. Europska unija mora zaštititi sebe i svoje građane te brinuti o svom neposrednom susjedstvu i Europljanima mora dati osjećaj sigurnosti i izglede za razvoj”, kaže se u programu poljskog predsjedanja.
Poljsko predsjedništvo poklapa se s prvih 100 dana nove Europske komisije i prvih pet mjeseci manadata izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Poljska ističe da će njezina zadaća biti očuvati jedinstvo EU-a u odnosima sa Sjedinjenim Državama i smatra da je u dobroj poziciji za tu ulogu s obzirom na dobre bilateralne odnose s Washingtonom i činjenicu što je bez obzira koja je stranka na vlasti uvijek imala jasnu transatlantsku orijentaciju. Ona je među članicama NATO-a jedna od onih koje najviše izdvajaju za obranu.
U pogledu vanjske sigurnosti poljska vlada ističe da je potrebno jačanje europske obrane koja treba biti komplementarna s NATO-om. To uključuje veća izdvajanja za obranu, jačanje obrambene industrije i rješavanja nedostataka u obrambenim sposobnostima.
Unutarnja sigurnost uključuje traženje novih sveobuhvatnih rješenja za pitanje migracija, sigurnost vanjskih granica, smanjenje nelegalnih ulazaka, učinkovitije vraćanje nelegalnih migranata i odgovore na hibridne prijetnje.
U okviru informacijske sigurnosti Unija i njezine članice trebaju prepoznati i otkloniti dezinformacije i strane manipulacije.
Poljska najavljuje da će u sklopu jačanja gospodarske sigurnosti poduzimati mjere koje će pridonijeti rješavanju izazova koje sa sobom nose brze tehnološke promjene, energetska i zelena tranzicija te geopolitičke napetosti.
Za energetsku sigurnost bitno je osigurati pouzdanost i sigurnost opskrbe energentima u dovoljnim količinama i po pristupačnim cijenama. Iako je nakon ruske agresije na Ukrajinu EU smanjio uvoz ruskog plina i nafte za oko dvije trećine, Poljska najavljuje da će promicati potpuno odustajanje od uvoza energije iz Rusije.
Potrebno je ojačati položaj poljoprivrednika u opskrbnom lancu te osigurati konkurentnu i otpornu poljoprivredu koja osigurava sigurnu hranu za svoje stanovništvo, navodi poljsko predsjedništvo govoreći o prehrambenoj sigurnosti.
U području zdravstvene sigurnosti poljsko predsjedništvo usredotočit će se na digitalnu transformaciju zdravstva i potrebu poboljšanja sigurnosti opskrbe lijekova u EU-u, posebice iz perspektive pacijenata.
Sve važnija Poljska
Vijeće Europske unije je jedna od dvije zakonodavne institucija Europske unije u kojem sjede ministri država članica.
Riječ je o jednom tijelu koje se sastoji od deset različitih formacija, poput primjerice Vijeća za poljoprivredu, za vanjske poslove, pravosuđe i unutarnje poslove, itd.
Svakoj od tih formacija Vijeća predsjedava ministar predsjedavajuće zemlje, koje se mijenjaju svakih šest mjeseci, osim Vijećem za vanjske poslove kojim predsjedava visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, čiji mandat traje pet godina.
Ovo je drugo poljsko predsjedanje, prvi put su predsjedali u drugoj polovici 2011. godine. I tada je premijer bio Donald Tusk, jedan od utemeljitelja stranke desnog centra Građanska platforma, koja djeluje unutar Europske pučke stranke.
U međuvremenu Tusk je od 2014. do 2019. bio predsjednik Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a u kojem sjede šefovi država ili vlada zemalja članica.
Tusk se vratio na mjesto poljskog premijera u koalicijskoj vladi četiriju stranaka nakon izbora 2023. Njegova je vlada sigurnost stavila na prvo mjesto i ove godine povećala obrambeni proračun preko 4 posto BDP-a, a sljedeće godine izdvajanja za obranu mogla bi dosegnuti 4,7 posto BDP-a.
Zbog nestablnih vlada u dvjema najvećima članicama Njemačkoj i Francuskoj, poljska uloga u EU-u postaje još važnija, a premijer Tusk jedan od najvažnijih lidera u EU-u.
Tijekom predsjedanja poljsku vladu čeka veliki ispit na unutarnjem planu. U svibnju se održavaju predsjednički izbori koji bi mogli odrediti političku budućnost dvojice najjačih političara u zemlji Donalda Tuska i Jaroslawa Kaczynskog, čelnika desne populističke stranke Pravo i pravda, koja je bila na vlati od 2015. do 2023.
Sadašnjem predsjedniku Andrzeju Dudi istječe drugi mandat i ne može se više kandidirati. Njegova stranka Pravo i pravda (PiS) za svog je predsjedničkog kandidata nominirala malo poznatog povjesničara Karola Nawrockog. Tusk je za predsjedničkog kandidata predložio gradonačelnika Varšave Rafala Trzaskowskog, koji je po anketama veliki favorit.
Ako se ankete pokažu točnima Tusk bi mogao postati neupitni lider slično kao u svojim prethodnim premijerskim mandatima od 2007. do 2014. Izbori su jako važni i za PiS jer je mjesto predsjednika zadnji bastion za obranu ostavštine te stranke.
Kontroverzna Mađarska
Poljska je preuzela ulogu od od Mađarske čije je predsjedništvo od početak bilo kontroverzno. Na samom početku predsjedanja mađarski premijer Viktor Orban otputovao je u samozvanu “mirovnu misiju” u Moskvu i Peking, što je protumačeno kao udar na jedinstvo EU-a kada je riječ o stajalištu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Zbog toga je Komisija bojkotirala neformalne ministarske sastanke u Budimpešti i umjesto povjerenika slala visoke činovnike pojedinih resora.
Mađarsko predsjedanje je završilo također spornim Orbanovim prijedlogom o “božićnom primirju” i velikoj razmjeni zarobljenika nakon što je telefonski razgovarao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.
Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski rekao je da Orban nema mandat za pregovore o Ukrajini bez njezina pristanka. “Uza svo poštovanje, mađarski premijer nema mandat za organiziranje pregovora, njegovi odnosi s Putinom su ‘pretopli’”, rekao je Zelenski.
Orban je mađarsko predsjedanje ocijenio uspješnim, istaknuvši da je između ostalog bilo usredotočeno na rat u Ukrajini, no da Mađarska tamo nije imala „prostora za manevriranje” zbog „ozbiljnih i dubokih nesuglasica” unutar saveza.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ocijenila je da je Mađarska tijekom predsjedanja imala “puno postignuća”. Između ostaloga, navela je Budimpeštansku deklaraciju o konkurentnosti europskog gospodarstva, ulazak Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor, usvajanje 15. paketa sankcija protiv Rusije te napredak u pristupnim pregovorima Crne Gore i Albanije.
U drugoj polovici godine, Poljsku će na mjestu predsjedateljice Vijeća EU-a zamijeniti Danska.
