Završilo je javno savjetovanje paketa mirovinskih zakona kojima Vlada ispunjava sve sindikalne zahtjeve Inicijative 67 je previše. Zakoni se mijenjanju po hitnoj proceduri što znači da je savjetovanje bilo samo 15 dana, a potom slijedi izglasavanje u Saboru. Umirovljenici će od 2020. godine u mirovinu po povoljnijim uvjetima.

“Vlada ispunjava sindikalne zahtjeve kako ne bi došlo do referenduma, a time i izglasavanje povjerenja ili ne istoj. Premijer je odlučio da će s riješiti problem prema volji naroda”, rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja za HRT.

Izmjenama i dopunama, smatra čelnik HSU-a, Vlada riskira tužbu pred europskim sudom za ljudska prava od onih građana koji su ove godine otišli u mirovinu i koji će za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu će biti penalizirani za 18 posto, a od 1. siječnja će biti penalizirani 12 posto što je za trećinu manje.

Amandmanom protiv diskriminacije

“To je nedopustivo da ljudi budu tako diskriminirani, zato što 6 posto doživotne razlike nije malo”, naglasio je Hrelja i dodao da ako Vlada neće sama staviti amandman na ovaj prijedlog zakona da će onda HSU ponuditi amandman da se u nekom razumnom roku, svim umirovljenicima koji su ove godine otišli u mirovinu izda novo rješenje s najvećom penalizacijom 0,20 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu.

Hrelja je naglasio kako ako poslodavac je zadovoljan s radnikom, a ovaj to želi, radnik ni danas ne mora otići u mirovinu sa 65 godina. Može raditi do 70. godine i po Zakonu o mirovinskom osiguranju, dobit će 0,34 povišice za svaki daljnji mjesec rada od 65. godine na dalje.

‘Branitelji su temelj državnosti, a ne društva’

“Sam sam branitelj. 13 dana sam bio mobiliziran u Oluji, odradio sam svoj dug na poziv domovine u Križpolju, Rakovici, Plitvičkim jezerima… Ne mogu se složiti (s ministrom Medvedom, op. mv) da su branitelji temelj hrvatskog društva. Oni su temelj državnosti i neovisnosti“, kazao je Hrelja i dodao kako bi temelj hrvatskog društva trebao biti život od rada, od onoga što studiramo, onoga što znamo .

“Niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske nije razorila svoj mirovinski sustav koji više nema ni svoju poslovnu, a ni financijsku autonomiju, a to je prvi stup mirovinskog osiguranja. Kada netko isplaćuje mirovinu koja nije pokrivena radom, proračun mora transferirati novac za to. Kod nas takvo što ne postoji”, komentirao je za HRT.