PUPOVAC tražio stanku od 10 sati da se “oporavi od maltretiranja”, ZEKANOVIĆ: “Dosadno mu je i žuri mu se za plaću od 20.000 kuna”
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Zakon o tržištu električne energije koji će omogućiti kućanstvima da kupuju struju od opskrbljivača iz EU, kao i donijeti krajnjim kupcima veću zaštitu, informiranost i kontrolu računa za električnu energiju.
Zakonom se preuzima EU-ova direktiva iz 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju i omogućava kućanstvima da mogu izabrati opskrbljivača iz EU, kao što i netko iz EU može izabrati opskrbljivača iz Hrvatske.
Opskrbljivači će morati pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju.
Osim toga, računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebati će sadržavati i druge informacije koje će kupcima pomoći da usporede trenutni ugovor s drugim ponudama.
Novina je i što će krajnji kupac moći mijenjati svog opskrbljivača u kratkom roku.
Većinom od 76 glasova donijet je novi Zakon o sjemenu i sadnom materijalu prema kojem će sjeme s poljoprivrednog gospodarstva iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja trebati proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama. Od te obveze biti će izuzeta gospodarstva čija ukupna površina na kojoj se proizvode te skupine bilja manja od sedam hektara.
I tim zakonom se prenose EU-ove smjernice radi ujednačavanja proizvodnje, umnažanja i stavljanja na tržište reprodukcijskog materijala.
Pritom nije prošao zaključak koji je predložila Marija Selak Raspudić (Most) da Vlada pri donošenju odluka mora uvažavati mišljenje poljoprivrednika, a kojim, kako je kazala, želi dati „vjetar u leđa domaćim proizvođačima ekološke hrane i zaštititi kvalitetno domaće sjeme”.
Jednoglasno Sabor je donio Zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj. Taj se projekt financira zajmom od 200 milijuna eura, a ugovor o zajmu između IBRD-a i Hrvatske banke za obnovu i razvitak potpisan je u lipnja 2021. godine. Krajnji korisnici projekta bit će poduzeća iz privatnog sektora, mala i srednja ili srednje kapitalizirana poduzeća.
Izmijenjeni su zakoni o općem upravnom postupku te o upravnim sporovima u cilju veće digitalizacije i ubrzanja upravnih postupaka.
U drugo saborsko čitanje poslane su izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu, kao i zakon o referendumu, te zakon o naseljima.
Oporba je pritom – tražeći stanke – ponovila svoje teze o referendumu koje je iznijela u četvrtak što je raspravu odvelo na pozivanje na povrede Poslovnika. Na to je iziritiran Milorad Pupovac (SDSS) zatražio stanku od 10 sati kako bi se, rekao je, “oporavio od maltretiranja pojedinih kolega i kolegica koje će, ako se nastavi, potrajati do ponoći”.
„Ja ću sada napraviti stanku od 10 minuta jer vidim da ne mislite stati”, kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odredivši stanku.
Nakon stanke prepucavanje se nastavilo. Prošlo je vrijeme diktature, kazao je Miro Bulj (Most). Tu smo da govorimo, a Pupovac je to nazvao maltretiranjem, dodao je Nino Raspudić (Most).
Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) ocijenio je pak da je Pupovcu očito dosadno i žuri mu se bez obzira na to što ima plaću 20 tisuća kuna.
Sabor je u nastavku potvrdio nekoliko međunarodnih sporazuma, te prihvatio višegodišnji Program katastarskih izmjera građevinskih područja do 2030. vrijedan oko tri milijarde kuna, od čega će se 156 milijuna osigurati iz državnog proračuna, a ostatak iz drugih izvora, većinom sredstva EU.
Glavna aktivnost Programa je obnova katastra i zemljišne knjige za 600.000 hektara zemljišta i nekretnina u građevinskim te drugim područjima značajnim za razvoj.
