U nedjelju, 22. lipnja 2025., na Jazovki se održao tradicionalni 35. Spomen-pohod u čast 814 žrtava komunističkih zločina iz Drugog svjetskog rata i poraća.

Mnoštvo hodočasnika i uzvanika okupilo se kako bi odalo počast nevino stradalima i podsjetilo na važnost istine i pravde. Središnje misno slavlje predvodio je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, koji je u propovijedi istaknuo potrebu molitve i očuvanja dostojanstva svih žrtava.

U ime Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka, predsjednik Frano Čirko pročitao je proglas s jasnim zahtjevima prema vlastima Republike Hrvatske. Čirko je oštro osudio paradoks u kojem "vlada jedan dan sudjeluje u ekshumaciji 49 pobijenih mladih hrvatskih vojnika i civila, a već dva dana nakon toga u šumi Brezovica komemorira i slavi njihove krvnike", naglašavajući da je takvo ponašanje "u suprotnosti s logikom i zdravim razumom te duboko vrijeđa dostojanstvo žrtava Jazovke i drugih stratišta".

Posebno je istaknuo zahtjev za ukidanje današnjeg praznika tzv. Dana antifašističke borbe, koji je, kako je rekao, "od hrvatskoga naroda nikada prihvaćen" i predstavlja obilježavanje "današnjega od hrvatskoga naroda nikada prihvaćenoga praznika". Čirko je objasnio da je nakon brojnih znanstvenih radova i apela hrvatskih povjesničara došlo vrijeme da se "konačno i službeno utvrdi kako se 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica nije dogodilo ništa važno, osim manjeg i nebitnog sastanka nekolicine lokalnih komunista" te da je "jedino i isključivo važan kao dan napada na Sovjetski Savez". Zaključio je da je "obilježavati taj nadnevak suludo i bizarno" te da je "jedino logično rješenje da se današnji praznik jednostavno ukine".

Istrage o zločinima nad hrvatskim vojnicima i civilima

Čirko je također pozvao na dostojno obilježavanje žrtava, provođenje dekomunizacije javnih prostora, uklanjanje spomenika jugoslavenskim komunistima te pokretanje istraga o zločinima nad hrvatskim vojnicima i civilima, kako bi se nedvojbeno sudbenim pravorijekom utvrdili nalogodavci i izvršitelji tih zločinstava te objavila njihova imena.

Posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Igora Vukića, uglednog novinara, politologa i predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Vukić je okupljenima iznio svoja najnovija saznanja i kritički osvrt na istraživanja ratnih i poratnih događaja vezanih uz Drugi svjetski rat u Hrvatskoj, ističući nužnost objektivnog i znanstvenog pristupa te veću otvorenost državnih institucija prema istraživačima