Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga rekla je u četvrtak u povodu komemoracije za civilne žrtve ubijene tokom i nakon "Oluje" u selu Plavnom i njegovom zaseoku Grubori, pored Knina, kako je procesuiranje ratnih zločina ispit zrelosti za državu.

Po razbacanim zaseocima Plavna u tom periodu stradalo je više od 30 civila, a ubijeni su i bolesni i stari. Šimpraga je ustvrdila kako nepravde i zlo koje su se dogodile hrvatskom stanovništvu na ovom prostoru početkom devedesetih ne mogu i ne smiju biti opravdanje za niti jedan zločin.

"Procesuiranje ratnih zločina nije samo pitanje istine, pravde i zadovoljštine obitelji žrtava, već ispit zrelosti za nas i našu državu da pokaže da stoji iza riječi koje slušamo - da ratni zločin ne zastarijeva, da su sve žrtve iste i da su svi ljudi ravnopravni", poručila je.  

Bol obitelji koje su izgubile svoje najmilije povećava se svakom nepravednom odlukom sudova, svakom birokratskom preprekom u povratku te svakim izljevom mržnje prema Srbima, dodala je.

"Pravde još nema, a zakon šutnje jači je od časti i istine", upozorila je Šimpraga te navela kako u 27 godina od "Oluje" zločini protiv civilnog stanovništva nisu procesuirani.

Podignuto je tek nekoliko optužnica za ratne zločine nad Srbima, a suđenja su rezultirala s tek dvije osuđujuće pravomoćne presude za zločine Prokljanu i Mandićima te za zločin u Kijanima kod Gračaca. 

Šimpraga je istaknula kako povijest ne možemo promijeniti, niti vratiti mrtve, ali možemo vratiti život u napuštena sela. Izrazila je uvjerenje da je početak konkretnih radova na revitalizaciji Grubora na vidiku i da ćemo sljedeće godine na ovu tužnu obljetnicu vidjeti prvo svjetlo u jednoj od obnovljenih kuća. 

Potpredsjednica Vlade u svom se govoru također prisjetila i hrvatskih žrtava Škabrnje i ostalih mjesta gdje su tokom devedesetih ubijani Hrvati. 

Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac naveo je kako je ova brojka od tridesetak ubijenih tijekom i nakon Oluje nažalost uobičajena za područja Like, Dalmacije, Korduna i Banije.

"Ovako grozan masakr velikog broja ljudi ne smije služiti nikome kao povod za širenje mržnje, ali niti kao povod za prešućivanje da je zločin počinjen i izbjegavanje moralne odgovornosti", poručio je.

Govoreći o zločinima u Gruborima, rekao kako unatoč obećanjima danima UN-u, civilne i policijske vlasti tog područja nisu provele istragu niti obradile i sačuvale mjesto zločina. 

Hrvatski i haški sudovi ustanovili su da je zločin počinjen i da su ga počinili pripadnici ATJ Lučko, ali sve je pravosudno završilo oslobađajućim presudama zbog nedostatka dokaza. 

Pupovac je naveo kako je prije dvije godine napravljen važan korak prema pomirenju i građenju boljih hrvatsko-srpskih odnosa, ali da neriješena pitanja ratnih zločina u odnosima Hrvatske i Srbije, kao što vidimo, čujemo i znamo, dodao je, ozbiljno narušavaju ono što je postignuto.

Na komemoraciji su, između ostalih, sudjelovali i šibensko-kninski župan Marko Jelić i kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić.