Agresiju na Hrvatsku 1991. godine izvela je JNA (Jugoslavenska narodna armija), uz podršku paravojnih formacija i političkih struktura Republike Srbije, predvođenih Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio stvaranje Velike Srbije. Zločine nad Hrvatima počinile su snage JNA, lokalne srpske paravojne jedinice te dobrovoljačke i paravojne formacije iz Srbije. Propaganda o stvaranju Velike Srbije bila je vođena prvenstveno od strane Srpske radikalne stranke, koju je predvodio Vojislav Šešelj, te Srpske demokratske stranke (SDS), koju je osnovao Jovan Rašković, a potom preuzeo Radovan Karadžić. Ova propaganda koristila je etničke tenzije kako bi mobilizirala Srbe u Hrvatskoj i BiH za borbu protiv raspada Jugoslavije.
Goran Hadžić bio je jedan od ključnih vođa Srpske demokratske stranke (SDS) u Hrvatskoj i vođa pobunjenih Srba na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema tijekom Domovinskog rata. SDS, stranka koju je osnovao Jovan Rašković, postala je politička platforma za Srbe u Hrvatskoj koji su se protivili nezavisnosti Hrvatske i tražili pripojenje Srbiji. Hadžić je 1991. godine postao predsjednik takozvane "Republike Srpske Krajine" (RSK), paradržavne tvorevine koju su stvorili pobunjeni Srbi uz potporu JNA i vlasti iz Srbije.
Tijekom rata, Hadžić je odgovoran za provođenje velikosrpske politike, koja je uključivala progon Hrvata i drugih nesrpskih stanovnika s teritorija pod kontrolom RSK-a, te je bio povezan s brojnim ratnim zločinima, uključujući masakre, etnička čišćenja i uništavanje imovine. Nakon rata, bio je optužen od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Nakon dugotrajnog skrivanja, uhićen je 2011. godine, ali je preminuo 2016. godine prije okončanja suđenja.
SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka) današnja je politička stranka koja formalno predstavlja interese srpske manjine u Hrvatskoj, no mnogi kritičari smatraju je nasljednicom politika koje su podržavale velikosrpske ambicije u prošlosti.
Tijekom Domovinskog rata, Hrvati su se borili za svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, dok je HDZ, pod vodstvom Franje Tuđmana, bio ključni politički pokret za stvaranje nezavisne Hrvatske. SDS je bio politički protivnik, koji je organizirao pobunu dijela Srba u Hrvatskoj.
Danas, nakon rata, kroz institucije poput Srpskog narodnog vijeća (SNV), na čijem je čelu Milorad Pupovac, država financira izgradnju srpskih kulturnih centara i domova. HDZ je često kritiziran zbog navodnog dodvoravanja SDSS-u i SNV-u, što se vidi u dodjeljivanju proračunskih sredstava za takve projekte. Neki od tih centara i domova koji su već otvoreni ili su u fazi otvaranja uključuju:
- Srpski kulturni centar u Vukovaru – jedna od najvažnijih ustanova za očuvanje srpske kulturne baštine u istočnoj Hrvatskoj.
- Srpski kulturni centar u Zagrebu – veliki projekt namijenjen promicanju srpske kulture u glavnom gradu Hrvatske.
- Srpski kulturni centar u Rijeci – financiran kroz državna sredstva i podržan od strane SNV-a.
- Srpski kulturni centar u Kninu – planirana izgradnja, uz državnu potporu, kao simbol srpske povratničke zajednice.
- Srpska kuća u Petrinji – otvorena nakon potresa, uz financijsku podršku države i međunarodnih donatora.
- Srpski kulturni centar u Karlovcu – planiran kao dio šireg projekta za očuvanje srpske baštine u ovom području.
- Srpski kulturni centar u Benkovcu – također u fazi izgradnje ili planiranja, s ciljem jačanja kulturne autonomije srpske zajednice u zadarskom zaleđu.
- Srpska kuća u Pakracu je jedan od kulturnih centara srpske zajednice u Hrvatskoj, otvoren s ciljem očuvanja i promicanja srpske kulturne baštine na tom području. U Pakracu i okolici živi značajan broj pripadnika srpske manjine, a ovaj centar ima za cilj unaprijediti društvenu i kulturnu integraciju srpske zajednice u lokalnoj zajednici. Financirano iz državnog proračuna, a dijelom iz SNV-a, a tko fininancira SNV? Opet država.
Prema dostupnim informacijama, još nekoliko centara i kuća srpske kulture planira se otvoriti u budućnosti, s dodatnim financiranjem iz proračuna Republike Hrvatske. To uključuje projekte u manjim mjestima gdje živi značajan broj pripadnika srpske zajednice, poput Donjeg Lapca i Korenice. Ukupan trošak ovih projekata nije u potpunosti poznat, ali se procjenjuje na desetke milijuna kuna.
Kritičari tvrde da se ti centri koriste ne samo za kulturne aktivnosti već i za političko okupljanje srpske zajednice, što neki smatraju oblikom separatizma ili ekstremizma.
Skrb za hrvatske branitelje: Planovi za izgradnju 30 novih domova za stare, bolesne i napuštene veterane
Hrvatska država planira izgradnju i otvaranje više domova za hrvatske branitelje, posebno za stare, bolesne i napuštene veterane. Prema dostupnim podacima iz različitih izvora, planira se otvoriti još 3 doma za hrvatske branitelje (?????) do 2026. godine. Ovi objekti bit će specijalizirani za pružanje skrbi i podrške hrvatskim braniteljima koji su u starijoj dobi ili boluju od raznih zdravstvenih problema, uključujući PTSP, te za one koji su napušteni i nemaju obiteljsku podršku, naglasio je premijer Andrej Plenković, OVDJE
Cilj ovih domova je osigurati dostojanstvene uvjete za život, rehabilitaciju i medicinsku skrb za one branitelje koji su tijekom Domovinskog rata dali velik doprinos, ali sada su u potrebi za specifičnim oblikom skrbi. Država je pokrenula nekoliko pilot-projekata, a očekuje se daljnja suradnja s udrugama branitelja kako bi se osiguralo da se ovi objekti prilagode stvarnim potrebama braniteljske populacije.
Programi izgradnje i financiranja ovih domova podržani su od strane Ministarstva hrvatskih branitelja, uz pomoć sredstava iz državnog proračuna, kao i europskih fondova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.