Pred ratnim vihorom u Ukrajini tu je zemlju po podacima UN-a u pet tjedana napustilo više od četiri milijuna ljudi. Unutar Ukrajine raseljeno je oko 6,5 milijuna ljudi pa je ukupno svoje domove napustilo preko deset milijuna ljudi, odnosno oko jedne četvrtine stanovnštva, što je najmasovnije preseljenje u modernoj europskoj povijesti.
Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Zagreba Viktor Filima rekao je u razgovoru za Hinu da će Poljska vjerojatno primiti sve prognanike, ali je upitno hoće li moći fizički izdržati taj pritisak.
Hrvatska, koja je dosad zbrinula više od 11 tisuća uglavnom žena i djece i iskazala namjeru za ukupno 20 tisuća raseljenih osoba, može stoga računati na još dolazaka. Filima objašnjava da će ih značajan broj ostati jer čak i ako ubrzo prestane rat trebat će vrijeme dok Ukrajina obnovi porušenu infrastrukturu.
Njihova prvenstvena želja je, kaže Filima vratiti se kući što prije, ali mnogi od njih oni nisu svjesni da će se zadržati na duže vrijeme jer se gradovi i infrastruktura u ruskoj agresiji uništavaju do temelja.
Hrvatska se po njegovim riječima pokazala dobro organizirana jer je sve pridošle prognanike sustavno prihvatila i zbrinula, a uz to hrvatski i ukrajinski narod povezuje kulturološka sličnost.
Prve migracije iz Ukrajine prema Hrvatskoj krenule su prije 130 godina u sklopu tadašnje Austrougarske da bi prije ruske invazije na Ukrajinu ukrajinska zajednica u Hrvatskoj brojila između dvije i tri tisuće pripadnika, a sada bi se ta brojka mogla udeseterostručiti.
Među izbjeglicama 30 posto visokoobrazovanih
Predstavnici ukrajinske zajednice u migracijama vide potencijal za hrvatsko društvo jer je među izbjeglima 30 posto visokoobrazovanih, uključujući i deficitarne struke poput liječničke.
Djeca izbjeglice iz Ukrajine odlaze u zoološki vrt u Zagrebu
Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX
Predsjednica Ukrajinske zajednice Grada Zagreba Marija Meleško koja se upoznala s Hrvatskom 1996. kao studentica hrvatskog jezika i književnosti u Kijevu, a tu živi već 15 godina, kaže da izbjeglice nisu svjesne koliko će tu ostati.
"Neki psiholozi govore da prilagodba na prvi stres traje od četiri do šest tjedana, što znači da toliko vremena treba pojedincu da počne percipirati stvarnost", rekla je Meleško.
Izbjeglice koje su stigle u prvom valu polako se počinju snalaziti pa je dio njih podnio zahtjev za privremenom zaštitom, dok je dio onih koji su dobili iskaznice na temelju kojih mogu ostvariti sva prava poslao djecu u školu.
Dugotrajan put do integracije
To znači da su se počeli integrirati, ali to je, kaže Meleško tek početak dugog procesa.
Želju za zapošljavanjem izrazio je manji broj izbjeglica jer oni nakon psihičke stabilizacije moraju naučiti osnove hrvatskoga jezika ali i ispuniti druge uvjete da bi se integrirali u tržište rada.
Ukrajinske izbjeglice u Moldaviji
Izvor: EPA / Autor: DUMITRU DORU
Skoro pola izbjegličke populacije su djeca, mnogi od njih već su upisani u vrtiće i škole i oni neće imati problema da se integriraju, ocijenio je.
"Ako potraje agresija, nakon nekog vremena oni će steći prijatelje, susjede, neki će se u tom procesu upisati na fakultete ili se zaposliti i kad vide da se nemaju gdje vratiti vjerojatno će ih značajan dio ostati", zaključio je.
Među izbjegličkom populacijom u Zagrebu primijetio je da puno ljudi vidi sličnost između glavnog grada Hrvatske i Lavova, grada na zapadu Ukrajine.
Ljudi se vrlo brzo adaptiraju i opuštaju baš zbog sličnosti, recimo Slavonija i sjeverni dio Hrvatske skoro je identičan ukrajinskom podneblju, kazao je Filima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.