U Hrvatskoj se Srbi okrenuli protiv Srba: Spominje se i ‘četvrta Jugoslavija’

Nedugo nakon što je premijer Andrej Plenković odlučio da će svoju vladu formirati u koaliciji s Domovinskim pokretom, na političkoj sceni kao jedna od ključnih tema nametnulo se financiranje tjednika srpske nacionalne manjine – Novosti.

Do te se mjere išlo s teorijama o prestanku financiranja Novosti, da se na noge digla cijela lijevo-liberalna politička scena, ustajući u obranu tjednika koji izdaje Srpsko nacionalno vijeće, na čijem je čelu dugogodišnji šef SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Iako on formalno više nije član vladajuće koalicije, s Plenkovićem izvan toga surađuje i više nego korektno. 

Plenković će postati novi Tuđman, Tuđman je svojedobno ugasio Feral Tribune, a Plenković bi mogao Novosti, govorilo se do prije nekoliko tjedana u kontekstu teorija o prestanku financiranja tog tjednika, no posljednjih dana postalo je jasno da Plenković neće riskirati odnos s Pupovcem zbog tog medija koji egzistira na državnom proračunu pa šef SDSS-a može biti spokojan još barem četiri godine. Novac iz proračuna i dalje će se slijevati u blagajnu tjednika Novosti, za koji je samo lani izdvojeno 600 tisuća eura.

Porfirijev kružok

No pitanje koje se nameće iz teksta ugledne politologinje Mirjane Kasapović, objavljenog na portalu Heretica.com.hr pod naslovom “Zašto Srbi napuštaju Viktora i viktorijance? Raskol u postjugoslavenskom taboru”, jest što dugoročno očekuje najpoznatiji medij srpske nacionalne manjine u našoj zemlji. Viktorijanci o kojima govori ugledna profesorica koja se već dugo bavi ovom tematikom zapravo su bivši feralovci, odnosno sadašnji urednici, novinari i suradnici tjednika Novosti, koji i Kasapović naziva tek formalnim političkim tjednikom srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a smatra ga utvrdom zagovornika agresivnoga postjugoslavenstva u Hrvatskoj.

Na toj drugoj strani nalaze se Novosti koje financira hrvatska vlada, a za koje i novinar Radiotelevizije RS Srđan Radanović tvrdi da su smještene u državnom ideološkom aparatu pa da zapravo i nisu srpske jer pišaju po srpskim obilježjima, himni, zastavi, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, tradiciji, ali i žrtvama. Primjećuje stoga i profesorica da se srpski establišment u Hrvatskoj želi reorganizirati vođen Vučićevim i Porfirijevim konceptom “srpskog sveta” koji nadilazi državne granice.

Porfirijance, tvrdi Kasapović, ionako već imamo, a riječ je o sudionicima takozvanog Porfirijeva kružoka, odnosno redovitih sastanaka intelektualaca koji su se održavali u prostorijama zagrebačke Pravoslavne gimnazije. Jedna od njih bila je i saborska zastupnica Rada Borić iz stranke Možemo, što je zanimljivo utoliko što se Porfirije i prije dolaska u Zagreb isticao kao veliki protivnik homoseksualnosti, pobačaja, istospolnih zajednica i parada ponosa, odnosno svega onoga zbog čega Borić i njoj slični već dugo vode borbe s predstavnicima Katoličke crkve.

Ideološke ralje

Ništa čudno za licemjernu ljevicu, ona godinama egzistira na podjelama i netrpeljivosti, na kojoj u političkoj areni preživljava i Pupovac, pa u konačnici i tjednik Novosti za koji i Kasapović kaže da proizvodi čak i hrvatski nacionalizam jer sustavno ismijava hrvatsku državu, naciju, Domovinski rat, himnu, zastavu, grb, tradiciju, Katoličku crkvu i obitelj, odnosno vrijednosti i institucije do kojih je većini Hrvata stalo.

Ona smatra da će i Pupovac, sad kad je ispao iz vlasti, veću političku važnost potražiti u taboru “srpskog sveta”, odnosno u okrilju patrijarha Porfirija koji je i na obilježavanju srpskih žrtava Oluje spominjao mijenjanje državnih granica u budućnosti. Pojednostavljeno rečeno, Novosti su se podijelile između Pupovca i Ivančića, odnosno između viktorijanaca i Srba, pa u dogledno vrijeme ne treba isključiti ni pojavu nekih novih medija koji će nastati iz sukoba tih frakcija.

Suprotne struje

Podjele su, tvrde upućeni, već neko vrijeme prisutne i unutar samog SDSS-a, gdje se o tenzijama u vrhu stranke progovara još otkako se njihov Aleksandar Saša Milošević pojavio na velikom SDP-ovu prosvjedu protiv Vlade održanom na Markovu trgu dok je Pupovčeva stranka bila dio vladajuće koalicije. Miloševića neki unutar SDSS-a nazivaju predvodnikom struje nezadovoljne Pupovcem te tvrde da se njih dvojica nikada nisu slagala, a rat oko tjednika Novosti uzrokovao je nove razdore između njih, ali i unutar SDSS-a.

U začecima višestranačja u Hrvatskoj bili su se i ozbiljno razišli pa se Milošević zbližio sa suosnivačem SDS-a u Pakracu Veljkom Džakulom, koji je 1992. postao potpredsjednik u vladi takozvane Republike Srpske Krajine. Kada je Džakula počeo graditi svoj politički uspon u okupiranim dijelovima Hrvatske, Milošević je navodno prekinuo suradnju s njime. U međuvremenu je, osim što je član SDSS-a, postao i glavni tajnik SNV-a koji izdaje tjednik Novosti.

Pobune i suprotne struje Pupovcu trenutno nisu u interesu, objašnjavaju nam dobro upućeni te kažu da i SDSS do kraja godine očekuju redovni unutarstranački izbori na svim razinama, od općinskih do gradskih te županijskih i omladinskih organizacija, kao i izbori u aktivima žena te na čelu same stranke.

Inače su posljednji redovni izbori u toj stranci održani 2020. godine, a odluku o raspisivanju tih izbora donosi Glavni odbor SDSS-a. Kako tvrde naši sugovornici, razloga za nezadovoljstvo Pupovcem u SDSS-u ne manjka. Zamjera mu se što je nastavio suradnju s Plenkovićem vodeći računa isključivo o vlastitim financijskim interesima, ali i o samoj manjini koju predstavlja. Da Pupovac nije na dobrom putu kada je riječ o manjini koju zastupa, jasno je i iz toga što je i na posljednjim parlamentarnim izborima od 173.864 birača srpske nacionalne manjine njih samo 15.932 glasalo za manjinske liste.

Ostavili trag

Kada se te brojke prebace u postotke, lako se može zaključiti da je manje od deset posto birača koji imaju pravo glasati za zastupnike srpske nacionalne manjine u Saboru to i učinilo. Još je lošije Pupovac prošao na izborima članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji su održani u svibnju prošle godine. U Zagrebu je od mogućih 19.343 pripadnika srpske nacionalne manjine na biračkom popisu izborima pristupilo njih 240, odnosno 1,24 posto, a Pupovac je kao prvi na listi dobio 156 glasova.

Takve brojke dovode u pitanje smisao financiranja SNV-a, a time i tjednika Novosti koji novac iz državnog proračuna dobiva za teme posvećene srpskoj nacionalnoj manjini, iz čega proizlazi da bi tim novcem trebali njegovati kulturnu autonomiju i izvještavati čitatelje o pitanjima i pravima srpske nacionalne manjine, a jedna od važnijih stavki trebali bi biti izbori za članove vijeća.

Koliko su Novosti doista uspjele u svojoj ulozi, možda ponajbolje govori spomenuti podatak o katastrofalno niskoj izlaznosti, što je posebno vidljivo u glavnome gradu. Nedvojbeno je da je Pupovac kao saborski zastupnik s dugogodišnjim stažem, ali i kao lojalan partner premijeru Plenkoviću, i dalje najutjecajniji predstavnik srpske nacionalne manjine u našoj zemlji.

Taj bi status mogao zadržati do kraja aktualnog zastupničkog mandata pa je teško očekivati da bi njegovu poziciju na čelu SDSS-a netko mogao ugroziti, no po svemu sudeći parlamentarni izbori koji su za nama, a koji su ostavili traga na svim političkim opcijama u zemlji, prelili su se i na Pupovčevu stranku, dok se zbivanja u regiji, prema zapažanjima profesorice Kasapović, prelijevaju i na tjednik Novosti, zbog kojega se ni na hrvatskoj političkoj i novinarskoj sceni ne prestaju voditi žestoke polemike.