U srijedu na zagrebačkom sudu optužnica protiv Žalac, ali i ključni svjedok u aferi “veliki Agrokor”
Europska tužiteljica Tamara Laptoš je ranije rekla kako su u slučaju Gabrijele Žalac pokrenuti neki novi postupci
Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu će raspravljati o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog trošenja europskog novca u aferi „Softver“, a istovremeno će, u drugom slučaju, pokušati dovršiti saslušanje vještaka Ismeta Kamala u aferi „veliki Agrokor“.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je krajem prosinca 2022. optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.
EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo,
Europsko tužiteljstvo sumnja da je tijekom 2017. i 2018. tadašnja ministrica Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj svojim suoptuženicima i njihovim tvrtkama.
Žalac je, među ostalim, optužena da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a tijekom tog postupka samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave svoje ponude.
Europski tužitelj napominje da je Žalac u to vrijeme ujedno bila i predsjednica upravnog vijeća SAFU-a, nadležna za predlaganje imenovanja i razrješenja ravnatelja te autoritetom svoga položaja naložila Petricu da osigura kako dokumentacija prethodne kontrole te nabave ne bi dovodila u pitanje odabrani pregovarački postupak nabave.
Iz slučaja Žalac pokrenuti novi postupci
Dodaju kako su Žalac i dvojica poduzetnika tijekom 2018. nastavili poduzimati radnje zbog dodjele ugovora njihovim tvrtkama, iako je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u listopadu 2017. poništila natječaj zbog kršenja zakona.
Naposljetku, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s Jukićevom i Šimunčevom tvrtkom. EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura.
Prema tvrdnjama EPPO-a, 1,73 milijuna eura s PDV-om uplaćeni su na račun tvrtke trećeokrivljenog, nakon čega je dio novca prebačen na račune drugo i trećeokrivljenog, kao i na račune njihovih tvrtki, te je potom dio uplaćenog novca podignut u gotovini. Proračun EU pritom je oštećen za najmanje milijun eura, dok je hrvatskom proračunu pričinjena šteta od gotovo 300.000 eura.
Šimunac je, prema optužnici, nezakonito zaradio 2,1 milijuna kuna, Jukić nešto više od dva milijuna kuna, dok su njihove firme ostvarile nezakonitu zaradu od 3.508.628 kuna i 2.650.000 kuna.
Europska tužiteljica Tamara Laptoš je ranije rekla kako su prikupljene SMS poruke zakonit dokaz u slučaju bivše ministrice regionalnog razvoja Gabrijele Žalac, a navela je i kako su iz tog slučaja pokrenuti neki novi postupci.
Autor spornog financijskog vještačenja o Agrokoru na udaru Todorića i obrane
Financijski vještak Ismet Kamal nastavit će svjedočiti u srijedu nakon što je prošlog mjeseca pred optužnim vijećem zagrebačkog Županijskog suda nekoliko sati govorio o svojem nalazu na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna iz koncerna Agrokor.
Kamal je u veljači ispitan pred optužnim vijećem kao svjedok, a ne kao stručnjak poljskog KPMG-a koji je potpisao knjigovodstveno-financijsko-revizorski nalaz kojeg branitelji okrivljenika smatraju nezakonitim, doznaje se na sudu.
Prvookrivljeni u aferi “veliki Agrokor” i nekadašnji vlasnik tog koncerna Ivica Todorić prekinuo je prvo ispitivanje Kamala, održano početkom studenoga prošle godine, zatraživši izuzeće svih nadležnih sudaca i tužitelja, no zahtjev bivšeg vlasnika Agrokora je odbijen.
Odvjetnici optuženih u aferi Agrokor duže vrijeme tvrde da je Kamalov vještački nalaz, koji je državu koštao 8,6 milijuna kuna, nezakonit, jer ga je umjesto poljskog KPMG-a izradili hrvatski vještaci koji su u sukobu interesa jer su radili za Agrokor u vrijeme izvanredne uprave.
Optuženici odbacuju krivnju
Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.
O osnovanosti optužnice od 459 stranica optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja od 2021. godine, a u međuvremenu je Visoki kazneni sud naložio novo propitivanje zakonitosti financijskog vještačenja na kojem se optužnica temelji.
Svi optuženici od početka odbacuju sve što im tužiteljstvo stavlja na teret.
Vrhovni sud je sredinom veljače potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda u tzv. slučaju mali Agrokor prema kojoj su Todorić i njegovi suradnici oslobođeni optužbe da su oštetili koncern za oko 1,25 milijuna eura.
Sudsko optužno vijeće optužnice u oba slučaja može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.
