U emisiji N1 televizije Točka na tjedan gostovali su pravni stručnjaci Snježana Vasiljević i Đorđe Gardašević. S voditeljicom i urednicom Natašom Božić Šarić razgovarali su o odlukama tijekom pandemije koronavirusa i građanskim pravima, o čemu će u ponedjeljak raspravljati i Ustavni sud.

Stručnjak za ustavno pravo Gardašević smatra da postoji opravdan interes javnosti da sjednica Ustavnog suda bude otvorena za javnost. - U ponedjeljak će odlučivati o tome hoće li se o tom pitanju voditi javna rasprava ili će biti riječ o uobičajenoj sjednici Ustavnog suda. Rasprava bi trebala biti otvorena svima zainteresiranima, ponajprije medijima, rekao je.

Gardašević je odgovorio i na pitanje o tome postoji li u Hrvatskoj ravnoteža između zaštite ljudskih prava i zaštite javnog zdravlja.

- Činjenica je da korona već mjesecima hara, činjenica je da je Stožer donio desetke odluka kojima se odlučivalo o opsegu ljudskih prava ljudi u Hrvatskoj, činjenica je da Ustavni sud do sada o meritumu stvari nije odlučivao. Ustavni sud je u tome dosta spor. Dopušta da se to odvija bez njegove intervencije, osim nekoliko iznimaka kada je Ustavni sud ipak intervenirao, primjerice, kada je bila riječ o izborima za Hrvatski sabor, ove godine u srpnju, kada je jednim priopćenjem korigirao jednu neustavnost u smislu odluke da se ograniči pravo glasa ljudima koji su u izolaciji, pa je Ustavni sud priopćenjem izbornom povjerenstvu poručio da se i njima treba omogućiti pravo glasa, što je bila dobra intervencija, kaže Gardašević i dodaje da od Ustavnog suda ne treba očekivati radikalne zaokrete.

Kada je riječ o stanju u Europskoj uniji, Snježana Vasiljević kaže da postoji nekoordiniranost.

- U članicama EU od početka koronakrize svjedočili smo nekoordiniranom zatvaranju granica, pa nekoordiniranom otvaranju granica i sad opet svjedočimo nekoordiniranom zatvaranju granica. Zdravstvena politika je na razini članica EU, pa EU nije imala preveliki manevarski prostor koordinirati taj, rekla bih, kaos na razini 27 država članica. To je posljedično dovelo do, ja sad slobodno mogu reći, i do krize ljudskih prava, zbog toga što je, nažalost, jedan dio država članica u toj grčevitoj borbi za zaštitu javnog zdravlja skliznuo u jedan dio terena zaštite ljudskih prava, da budemo precizniji došlo je do prekomjernog ograničenja ljudskih prava u nekim segmentima, rekla je Vasiljević za N1.

Mađarska je, kaže, jedan od negativnih primjera, gdje je parlament povećao ovlasti Viktoru Orbanu.

- Na osnovu svojih istraživanja, ona je rekla da može zaključiti da je jedno od najugroženijih prava pravo na slobodu kretanja. Navela je kao primjere problem spajanja obitelji građana različitih članica, ali i starijima, nemoćnima i osobama s invaliditetom, kojima je "bitno ograničeno kretanje", kaže Vasiljević i dodaje da su ugrožene i manjine poput Roma.

- Tu je i problem rasne diskriminacije iz trećih država koje su posebno zahvaćene covidom.

Gardašević ističe da je na početku pandemije i u Hrvatskoj postojala inicijativa da se Vladi delegiraju šire ovlasti oko pandemije, no to nije prihvaćeno. Sabor i dalje zasjeda u posebnom režimu.

- Na sjednicama Sabora ne mogu prisustvovati svi, nego po klubovima zastupnika određeni broj zastupnika istovremeno može sudjelovati na toj sjednici. Ta mjera je opravdana epidemiološkim razlozima. Kada pogledate, vidite da oni tamo sjede na velikom razmaku, kaže Gardašević i dodaje da je to dobro jer čuva zdravlje zastupnika, no onemogućava da svi sudjeluju na sjednici istovremeno.

- Po meni, to je neustavno rješenje. Po Poslovniku je moguće elektroničko glasanje i elektroničke sjednice odbora Hrvatskog sabora, dakle putem videoveze, ali to nije moguće za plenum Sabora. Zašto to nije moguće za plenum Sabora, ja ne znam. Cijeli svijet koristi neke od elemenata online komunikacije, uključujući i nas nastavnike koji predajemo u obrazovnom sustavu, kaže Gardašević i ističe da je u Vladi ipak situacija drugačija.

- Tamo tog razmaka nema. I sad najbolji dio priče; ne samo da svi zastupnici ne mogu zasjedati svi istovremeno, nego im je reducirano vrijeme parlamentarne debate, sa 15 i 10 na 10 i pet minuta, kao i broj replika, a najbolji dio te priče je da o tom specijalnom načinu rada Sabora odlučuje de facto Vlada, i to zato što u poslovniku Sabora stoji da u slučaju epidemije koju proglašava Vlada, predsjedništvo Sabora, gdje parlamentarna većina ima većinu, odlučuje o tome da Sabor odlučuje po tim pravilima kako sam ih ukratko opisao. I to bez ograničenog trajanja, dok traje epidemija, objasnio je Gardašević. Ističe da je to primjer poremećaja nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti.

- Smatram to jako lošim, smatram to neustavnim i da bi o tome Ustavni sud trebao hitno odlučivati, kaže Gardašević.

- Sabor po našem Ustavu nadzire rad Vlade, on može opozvati Vladu. Saboru treba dati mogućnost pune kontrole nad izvršnom vlasti. Rekao sam vrlo jasno, mislim da je to neustavno, zaključio je.