Trump u Davosu: Oni koji su sudjelovali u „krađi“ izbora 2020. bit će privedeni pravdi – zašto se Srbija osjeća prozvanom?
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je tijekom boravka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da će „svi koji su sudjelovali u krađi izbora 2020. godine, na kojima mu je, kako navodi, pobjeda ukradena preko strojeva Dominion, biti privedeni pravdi“.
Ova izjava posebno odjekuje u Srbiji jer je tvrtka Dominion Voting Systems, koja je bila angažirana za brojanje glasova na američkim predsjedničkim izborima 2020. (kada je pobijedio Joe Biden), imala svoje europsko sjedište u Beogradu. Trumpovi pristaše tada su poraz povezivali upravo s tom kompanijom, tvrdeći da iza nje stoje ljudi iz Srbije.
Politički analitičar Dušan Janjić izjavio je za agenciju Beta da za namještanje izbora smatra odgovornima Sigurnosno-informativnu agenciju (BIA) i Aleksandra Vučića te da je, nakon govora američkog predsjednika u Davosu, apsolutno jasno da je istraga o namještanju izbora u tijeku i da obuhvaća i Beograd.
„Do sada je bilo nekoliko najava o pokretanju istrage o krađi američkih predsjedničkih izbora, preko društvenih mreža, kao i tvrdnji da je jedna IP adresa iz Srbije korištena za kampanju protiv Trumpa. To do sada nije bilo potvrđeno, ali nakon jučerašnjeg govora predsjednika Trumpa u Davosu sada je apsolutno jasno da je istraga u tijeku i da obuhvaća i Beograd“, rekao je Janjić.
„Postavlja se pitanje dokle će istraga ići i hoće li obuhvatiti i Aleksandra Vučića, koji sve kontrolira u Srbiji. To bi bila vrlo teška situacija za Vučića jer bi se pokazalo da jedna država vodi kibernetičko-kriminalnu akciju protiv druge države, u ovom slučaju protiv SAD-a, za poziciju predsjednika. Tko će sve biti obuhvaćen kaznenim progonom, odlučit će američki tužitelj“, dodao je.
Kaže Vučić : "Donald Tramp i ja smo prijatelji". Da se primetiti? Stavio ga na hoklicu i odaljio od sebe kao da je šugav!? Ono jes poklonio si mu Gazivode. Čak i 1/3 u Centralnoj Srbiji. pic.twitter.com/nrrNTvxlpy
— Drug Djura (@drugdjura) July 14, 2024
S druge strane, vanjskopolitički komentator Boško Jakšić za Novu.rs ističe da je priča o namještanju izbora u SAD-u najosjetljivija i da predstavlja možda najveću prepreku istinskom zbližavanju i partnerstvu na relaciji Washington – Beograd.
„Trump je vrlo osvetoljubiv i vidjeli smo to kroz niz poteza koji su uslijedili nakon svibnja prošle godine. Od Vučićeva pokušaja da uđe na donatorsku večeru, do toga da nakon toga nije bio pozvan na fotografiranje 145 svjetskih lidera koji s Trumpom sudjeluju u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Uvedene su carine Srbiji, i to od 35 posto, što je najviše u regiji“, kaže i ističe:
„Pritisak je bio i oko Generalštaba, što se sigurno ne sviđa Jaredu Kushneru jer je izgubio taj posao. Svakako to doprinosi određenom zahlađenju, ali kada se podvuče crta, bez obzira na sve to, ovo djeluje kao neka ponuda Amerikanaca da se Srbija približi Washingtonu, a udalji od Europe. Mislim da je to ponuda koju treba odbiti, uz sve rizike.“ Ocjenjuje i da je nakon izjave Trumpova izaslanika za posebne misije, Richarda Grenella, jasno da administracija u Washingtonu Srbiju vidi kao dio tzv. zapadne hemisfere.
„Njome će upravljati i gospodariti Donald Trump. Što to podrazumijeva? Podrazumijeva apsolutnu poslušnost Trumpu i svim njegovim zahtjevima. Bilo da se oni tiču prirodnih resursa ili političke poslušnosti, to je veliki izazov za srpsku diplomaciju jer vidimo da Srbija nije uspjela uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom Europske unije oko mnogih pitanja. Izazov je u tome je li spremna povinovati se svemu onome što bi od nje tražio Trump“, zaključuje Jakšić.
Dodatnu pozornost privlači činjenica da Srbija nije pozvana u Trumpov Odbor za mir. Donald Trump je tijekom siječnja uputio pozive čelnicima oko 60 zemalja svijeta da se priključe tom tijelu. Dio država već je potvrdio sudjelovanje. Pojedine i dalje razmatraju poziv, dok je Francuska odmah priopćila da ga odbija. Ipak, na popisu pozvanih nema Srbije, dok je Kosovo dobilo pozivnicu.
Odnosi Beograda i Washingtona već gotovo godinu dana nalaze se na klimavim nogama, a prijelomni trenutak bio je pokušaj predsjednika Srbije da prisustvuje donatorskoj večeri Republikanskog nacionalnog odbora Donalda Trumpa.
Naime, Vučić je u svibnju prošle godine boravio u Sjedinjenim Državama s, kako je predstavljeno, namjerom da američkom predsjedniku izloži aktualnu situaciju u Srbiji. Međutim, do tog susreta nikada nije došlo. Štoviše, predsjednik Srbije tom se prilikom nije sastao ni s jednim istaknutijim predstavnikom republikanca. Ubrzo nakon toga u javnosti se pojavila informacija da je Vučić, navodno zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, prekinuo boravak u SAD-u i vratio se u Srbiju. Mediji su prenijeli da mu je pozlilo tijekom boravka na Floridi, nakon čega je hitno napustio zemlju, što je protumačeno kao povlačenje bez ostvarenih političkih kontakata.
To je bio tek početak dodatnog zahlađenja odnosa. Afera oko Generalštaba dodatno je produbila napetosti kada je objavljeno da bi na toj lokaciji u Nemanjinoj ulici hotel trebala graditi Affinity Partners, investicijska tvrtka Jareda Kushnera, Trumpova zeta. Nedugo zatim, Kushnerova tvrtka povukla se iz projekta izgradnje hotela Trump u Beogradu, nakon što je on izazvao prosvjede javnosti i doveo do podizanja optužnice protiv ministra kulture Nikole Selakovića. No, kako je pisao New York Times, činjenica da je odluka o povlačenju donesena neposredno nakon podizanja optužnica protiv visokih državnih dužnosnika zbog korupcije povezane s tim projektom učinila je cijeli posao previše rizičnim i kompromitirajućim za Kushnerovu tvrtku. Takva procjena bila je u suprotnosti s objašnjenjem predsjednika Vučića, koji je odgovornost za propast projekta prebacio na građane i medije koji su mu se javno suprotstavili.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.