ZAŠTITA NACIONALNE SIGURNOSTI: Vrijeme je da Hrvatski obavještajci zaustave politički organizirani kriminal

Priče o korupciji koja opasna vlada Hrvatskom, silom prilika je zamjenila pandemija koja se obrušila i na Hrvatsku. U zajednici te dvije epidemije ništa dobrog ne nose Hrvatima. Bogati imaju sve više a siromašni sve manje, pa stanje postaje pomalo i neizdrživo.

Afera SMS, Vjetroelektrane i Janaf su se malo primirile jer su je iz fokusa izbacila pripetavanja premijera i predsjednika i sve prisutna pandemija koronavirusa. Sve mega afere polako blijede ali nadajmo se da ne blijedi tamo gdje ne bi smio, te da će ovog puta stići i pravedne kazne za one koji Hrvatsku smatraju bankomatom u koji čak ne treba ukucati ni pin.

Možda bi bilo dobro da se i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) malo više uključi u tu borbu protiv korupcije koja u odnosu na mjere koje se poduzimaju nema nikakvih problema da se i dalje širi.

SOA bi zapravo trebala malo više pripomoći policiji koju već bole leđa od silnih napora koje im na kraju sudstvo anulira odugovlačenjem sa sudskim procesima, zastarama i očajno dugim suđenjima koja više ni nemaju svoju svrhu. Hrvatski obavještajci to sve mogu spriječiti.

Nezadovoljstvo kod građana je sve veće. Ovrhe nad blokiranima puštene su u divljem kaosu s napomenom da više nema razloga da se ne provode. Korona stvara dodatne psihoze, sve je više nezaposlenih. Ljudi ne znaju kako će preživjeti jesen i zimu, jer o zaposlenima će se i poduzeti neke mjere zaštite a o ostalima nema tko brinuti.

I kad iz te pozcije građani gledaju kako se pljačka država i kako nitko još nije pravdeno odgovarao za to, nije čudno da se svijetlo na kraju tunela ne vidi. Što više, mrak je sve crnji i crnji.

Vrijeme je da SOA i policija počnu progoniti upravo one političke elite koje su sustavno uništavale hrvatske građane i ugrozili Nacionalnu sigurnost. Novinarima se svakodnevno prijeti da ih se ušutka jer otkrivaju veleizdaju i teška kriminalna djela. Zaustavimo to i zaštitimo Nacionalnu sigurnost.

Ovlasti SOA-e:

SOA prikuplja i analizira podatke o:

• sigurnosno-političkim i gospodarskim procesima i pojavama u okruženju i svijetu koje bi mogle utjecati na interese i sigurnost RH,
• opasnostima od terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja u RH i svijetu te proliferacije oružja za masovno uništenje,
• aktivnostima stranih sigurnosno-obavještajnih službi koje ugrožavaju hrvatske nacionalne interese,
• ekstremističkom djelovanju i organiziranju koje ugrožava ustavni demokratski poredak i ljudska prava i slobode,
• organiziranom kriminalu i korupciji,
• ratnim zločinima, zatočenim i nestalim osobama tijekom Domovinskog rata te neotkrivenim masovnim grobnicama,
• neovlaštenom ulasku u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela te odavanju klasificiranih podataka i
• ugrožavanju najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora.

Poslove i zadaće iz svoje nadležnosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu te ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na njeno područje rada.

SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omogućuju prikupljanje podataka sigurnosnog i obavještajnog značaja na više načina:

• komunikacijom i kontaktima s građanima,
• potraživanjem službenih podataka od državnih i lokalnih tijela te pravnih osoba,
• primjenom tajnih mjera i postupaka,
• korištenjem javnih izvora (elektronički i tiskani mediji) te
• razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-obavještajnim službama.

Prilikom prikupljanja podataka od građana, djelatnici SOA-e legitimiraju se službenom iskaznicom i značkom. Razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu se obaviti isključivo uz suglasnost građana. Ukoliko građanin nije dao pristanak za razgovor sa službenim osobama SOA-e, a ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, SOA može zatražiti od policije da s njim obavi obavijesni razgovor. U takvom obavijesnom razgovoru, u prostorijama policije, sudjeluje i djelatnik SOA-e.

Čelnici i zaposlenici državnih tijela i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su udovoljiti zahtjevima SOA-e glede podataka kojima raspolažu.

Državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe kao i Ministarstvo obrane i Oružane snage mogu voditi evidencije izvršenih uvida u vlastite baze podataka, registre ili dokumentaciju, koje mogu sadržavati samo brojeve znački odnosno brojeve službenih iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija. Evidencije po brojevima znački ili iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija moraju se voditi odvojeno od ostalih evidencija. Čelnici i zaposlenici navedenih tijela dužni su kao tajnu čuvati sva saznanja o predmetima interesa sigurnosno-obavještajnih agencija.

SOA može prikupljati podatke i korištenjem tajnih suradnika, odnosno osoba koje dobrovoljno rade po naputcima SOA-e. Uz to, SOA prikuplja podatke i mjerama tajnog prikupljanja podataka tehničkim sredstvima (nadzor elektroničkih komunikacija, prislušni uređaji i slično).

SOA može poduzeti i mjere prikrivanja: prikrivanje vlasništva nad stvarima i pravnim osobama, prikrivanje identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba te prikrivanje svrhe prikupljanja podataka a može, kada je to potrebno, uz naknadu koristiti se tajnim uslugama pravnih i fizičkih osoba.

Mjere tajnog prikupljanja podataka

U prikupljanju podataka primjenjuje se načelo postupnosti. To znači da, ukoliko SOA u obradi neke ozbiljne sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka ili je prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama, primijenit će se mjere tajnog prikupljanja podataka.

Ujedno, kada postoji mogućnost izbora više mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.

Mjere tajnog prikupljanja podataka su:

• tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa:
  • tajni nadzor sadržaja komunikacija (tzv. prisluškivanje),
  • tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
  • tajni nadzor lokacije korisnika,
  • tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,

• tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
• tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
• tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
• tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
• tajni otkup dokumenata i predmeta.

Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode čovjeka i građanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

Vrhovni sud odobrava sljedeće mjere:

• tajni nadzor sadržaja telekomunikacijske usluge (tzv. prisluškivanje),
• tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
• tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
• tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima.

Ravnatelj SOA-e odobrava sljedeće mjere:

• tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
• tajni nadzor lokacije korisnika telekomunikacijske usluge,
• tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
• tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima,
• tajni otkup dokumenata i predmeta.

Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu trajati četiri mjeseca. O produženju ili primjeni novih mjera nad istom osobom odlučuje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda.

Mjere tajnog prikupljanja podataka važan su izvor informacija za SOA-u, ali ne i jedini. Značajan izvor podataka su građani koji mogu SOA-i dati vrijedne informacije o mogućem ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Isto tako, veliki broj podataka SOA može prikupiti iz otvorenih izvora. Razvoj tehnologije i širenje interneta pružaju ogroman broj javno dostupnih podataka i njihovih izvora.