Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je u intervjuu za Sky News da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-saveza u roku od pet godina, kako bi testirala odlučnost i spremnost Zapada na odgovor.

Zelenski je istaknuo da su planovi zemalja NATO-a za povećanje obrambenih izdvajanja na 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine „vrlo spori“ te da Putin već do 2030. može imati značajno jaču vojsku.

Prema njegovim riječima, ruski vojnici trenutno masovno ginu na bojištima u Ukrajini, ali Kremlj računa na iscrpljenost Zapada i ponovno jačanje vlastite vojne moći.

– Danas ga Ukrajina zadržava, zbog rata nema vremena za sustavnu obuku vojske. Deset godina je jako puno. Do tada bi mogao imati potpuno spremnu novu vojsku – naglasio je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik također je izrazio zabrinutost zbog slabljenja međunarodne potpore Ukrajini, osobito uslijed rastućih napetosti na Bliskom istoku koje odvlače pažnju Sjedinjenih Američkih Država i drugih ključnih saveznika.

– Rusija će osjetiti prednost na bojištu ako Ukrajina dobije manje pomoći od svojih partnera – upozorio je.

Zelenski je kritizirao i djelomičnu neučinkovitost sankcija protiv Rusije, istaknuvši da još uvijek komponente dvostruke namjene, koje se koriste u proizvodnji bespilotnih letjelica i projektila, dospijevaju do ruske vojske preko trećih zemalja.

– To se treba zaustaviti – rekao je, pozivajući na stroži nadzor i međunarodnu koordinaciju.

Govoreći o mogućim pregovorima s Moskvom, Zelenski je bio jasan – nema pregovora bez prethodnog primirja, a Ukrajina ostaje odlučna u svojoj borbi.

Osvrnuo se i na američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da će odnosi SAD-a i Rusije u slučaju njegova povratka ostati "kratkoročni i pragmatični, ali nikada prijateljski". Na pitanje o osobnom susretu s Trumpom u Bijeloj kući, Zelenski je odbio komentirati je li se osjećao poniženo, ali je istaknuo da se "ponašao iskreno i otvoreno".

Uoči NATO summita u Haagu, koji se održava 24. i 25. lipnja, očekuje se formalna potvrda planova za povećanje obrambenih izdataka članica Alijanse na cilj od 5% BDP-a. Od toga bi 3,5% išlo izravno za obranu, a preostalih 1,5% za infrastrukturnu i kibernetičku sigurnost, čime se želi osnažiti kolektivna obrana u ozračju rastuće globalne nestabilnosti.