30. SVIBANJ - DAN DRŽAVNOSTI RH: Temelji neovisne Hrvatske

Dana 30. svibnja 1990. godine konstituiran je prvi demokratski izabrani višestranački Hrvatski sabor, čime je nakon gotovo pola stoljeća okončan komunistički sustav i otvoreno novo poglavlje hrvatske državnosti. Upravo se taj povijesni datum danas obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.

Iako je prvi saziv Hrvatskog sabora djelovao nešto više od dvije godine, donio je niz ključnih odluka koje su trasirale put prema hrvatskoj samostalnosti i suverenosti. U iznimno složenim političkim i sigurnosnim okolnostima zastupnici su donosili odluke koje su omogućile raskid državno-pravnih veza s tadašnjom Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom te stvaranje neovisne hrvatske države.

Samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990., Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao „balvan revolucija“. Pobuna je tijekom 1991. godine prerasla u otvorenu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom narodnom armijom, čime je započeo Domovinski rat.

Međutim, na svečanom zasjedanju 30. svibnja 1990. godine malo je tko mogao predvidjeti izazove koji su stajali pred mladom hrvatskom demokracijom. Oči hrvatske javnosti bile su uprte u Markov trg, gdje su se okupili novoizabrani zastupnici prvoga višestranačkog Sabora.

Povjesničar Ivo Perić zapisao je kako je riječ bila o događaju od iznimne važnosti jer su vlast preuzimali ljudi koji tijekom komunističkog razdoblja uglavnom nisu bili politički podobni. Mnogi od njih bili su izloženi različitim oblicima pritisaka i šikaniranja, a neki su zbog svojih političkih uvjerenja bili i zatvarani.

Konstituiranje novoga Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, proteklo je u iznimno svečanom ozračju. Slavilo se ne samo u sabornici nego i na ulicama Zagreba te diljem Hrvatske, gdje su građani s velikim očekivanjima pratili prve poteze demokratski izabrane vlasti.

Na konstituirajućoj sjednici za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su za potpredsjednike izabrani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić preuzeo je dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, izabran je za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

Obraćajući se zastupnicima i uzvanicima, Tuđman je istaknuo povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kao čuvara hrvatskog suvereniteta te izrazio uvjerenje da će hrvatski narod, vođen svojim demokratski izabranim predstavnicima, izgraditi slobodnu i prosperitetnu državu.

Uoči prvog zasjedanja većina zastupnika sudjelovala je na misi u Zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić. Povijesni događaj pratilo je mnoštvo građana, a svečano raspoloženje proširilo se s Gornjeg grada na središnje zagrebačke trgove i ulice.

Prvi višestranački Sabor rezultat je demokratskih izbora održanih u travnju i svibnju 1990. godine. Na izbore je izašlo čak 84,4 posto registriranih birača, a pobjedu je odnijela Hrvatska demokratska zajednica.

Od ukupno 351 zastupnika u tadašnja tri vijeća Sabora, HDZ je imao 207 zastupnika, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok su preostali mandati pripali nezavisnim zastupnicima i predstavnicima nacionalnih manjina.

Prvi saziv Sabora djelovao je do kolovoza 1992. godine, kada su održani novi parlamentarni izbori. Novi Hrvatski sabor imao je jedan dom i znatno manji broj zastupnika – njih 138.

Promjene u obilježavanju Dana državnosti

Od 1991. do 2001. godine Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja te je bio jedan od najprepoznatljivijih državnih praznika. Nakon promjene vlasti 2000. godine, nova koalicijska Vlada izmijenila je kalendar državnih blagdana pa se od 2002. do 2019. godine 30. svibnja obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora, dok je Dan državnosti premješten na 25. lipnja, u spomen na odluku o proglašenju neovisnosti Republike Hrvatske.

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, od 2020. godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja, u znak sjećanja na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora i početak suvremene hrvatske državnosti.

Diljem Hrvatske Dan državnosti obilježava se polaganjem vijenaca, odavanjem počasti hrvatskim braniteljima, misama za domovinu te brojnim kulturnim i svečanim programima koji podsjećaju na važnost ovog povijesnog datuma za hrvatski narod i državu.