Hrvatska se uključuje u saveznički projekt nabave vojnih transportnih aviona

Ministar obrane Ivan Anušić objavio je na NATO summitu u Ankari da se Hrvatska pridružila zajedničkom projektu sedam savezničkih država, piše Večernji list. Riječ je o projektu nabave vojnih transportnih aviona namijenjenih prijevozu vojnika.

U projektu sudjeluju Hrvatska, Belgija, Francuska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a radi se o avionima Airbus A400M.

• Radi se o projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa - rekao je ministar Anušić na press konferenciji s hrvatskim novinarima u Ankari.

Transportni avion predviđen je i hrvatskim razvojnim planom

Projekti visoke vidljivosti, poznati kao HVP, predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzavanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika. Njihovo uvođenje promatra se u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe.

Anušić je pritom naglasio da uključivanje Hrvatske u projekt ne znači nužno da Hrvatska mora samostalno posjedovati takav zrakoplov, nego da se mogu koristiti zajednički kapaciteti savezničkih država.

• To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ih možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Detaljnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi - dodao je Anušić.

Troškovi nabave i održavanja dijelili bi se među saveznicima

Kako doznaje Večernji list, zamisao projekta je da se među državama sudionicama dijele troškovi nabave zrakoplova, ali i troškovi održavanja, logistike te obuke.

Planirana flota trebala bi podržavati širok raspon misija. Među njima su strateški i taktički zračni prijevoz vojnika, humanitarna pomoć, medicinska evakuacija, potpora u dopunjavanju goriva u zraku i druge zadaće.

Govoreći o obrambenoj politici, Anušić se osvrnuo i na razlike između politike Vlade Republike Hrvatske i stavova predsjednika Republike Zorana Milanovića.

• Stav Vlade Republike Hrvatske je jasan, kao što je jasan i stav predsjednika Milanovića. Nepodržavanje naših saveznika unutar NATO-a, nepodržavanje potpore obrani neovisnosti i slobode Ukrajine, to je sve dijametralno suprotno od politike koju vodi Vlada RH kroz Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova, naravno. I u ovom trenutku teško možemo usuglasiti naše stavove kad su naši stavovi prozapadni, proeuropski, naši stavovi su na strani NATO-a i NATO članica, a stavovi predsjednika Republike Hrvatske su do sada uvijek bili suprotni. Tako da to nisu nijanse i to nisu stvari koje se mogu dogovoriti u smislu koordinacije i usaglašavanja. To su dvije potpuno različite politike. Vlada vodi politiku, kako sam sada i rekao i kako na kraju krajeva hrvatska javnost zna, a isto tako predsjednik Republike Hrvatske vodi svoju politiku koja je u potpunosti suprotna. I sve ono što danas gledamo slušamo i gdje ćemo sutra zajedno sve sjediti i donositi zajedničke odluke - rekao je Anušić.

Hrvatska planira povećavati izdvajanja za obranu

Ministar obrane iznio je i podatke prema kojima Hrvatska, uz izdvajanja za obranu i modernizaciju vojske u visini od 2,1 posto BDP-a, već doseže cilj izdvajanja za dualne, vojno-civilne projekte u visini od 1,5 posto BDP-a. Taj je cilj dogovoren na prošlogodišnjem summitu u Haagu.

Tada je, podsjetimo, kao novi cilj dogovoreno izdvajanje od 3,5 posto BDP-a za obranu te dodatnih 1,5 posto BDP-a za projekte povezane s obranom. Takvi projekti mogu imati civilnu namjenu u miru, ali i vojnu namjenu u slučaju opasnosti.

Prema Anušićevim riječima, Hrvatska cilj od 3,5 posto BDP-a za obranu planira dosegnuti do 2035. godine. Istodobno, cilj od 1,5 posto za projekte dualne namjene već premašuje jer je, kako navodi ministar obrane, Hrvatska već počela izdvajati 1,89 posto BDP-a za "prometne koridore, bolnice i sve ono što će koristiti eventualno u budućnosti za civilne, ali i potrebe, eventualno, rata".