PLENKOVIĆU, DANAS NIJE BIO DAN ZA MIROVINSKA OBEĆANJA: Knin je trebao pripasti poginulim braniteljima, a ne Vladinoj političkoj agendi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Kninu je, tijekom središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, najavio nove izmjene zakona kojima bi trebalo biti obuhvaćeno oko 200.000 hrvatskih branitelja.

Najavio je uvođenje dodatka uz mirovinu čiji bi iznos ovisio o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Prema istom kriteriju povećale bi se i najniže braniteljske mirovine, dok bi se istodobno ukinulo posljednje preostalo smanjenje mirovina pripadnika vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba, uvedeno još 2002. godine.

Za provedbu tih mjera Vlada bi godišnje izdvojila dodatnih 100 milijuna eura.

Što bi se konkretno trebalo promijeniti?

Prva najavljena mjera odnosi se na novi dodatak uz mirovinu. Što je branitelj dulje sudjelovao u obrani Hrvatske, dodatak bi trebao biti veći. Time bi se vrijeme provedeno u obrani napokon snažnije odrazilo na konačan iznos mirovine.

Druga mjera odnosi se na povećanje najnižih braniteljskih mirovina, također prema broju dana ili mjeseci provedenih u obrani Hrvatske. Branitelji s duljim borbenim putem trebali bi dobiti veće povećanje od onih koji su u obrani sudjelovali kraće.

Treća mjera bilo bi ukidanje posljednjeg smanjenja mirovina iz 2002. godine za pripadnike vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba. Vlada je ranije, 2017. i 2022. godine, ukinula dva smanjenja, a sada najavljuje uklanjanje i posljednjeg.

Riječ je, dakle, o važnoj najavi koja može utjecati na život velikog broja ljudi. Braniteljske mirovine nisu privilegija ni milostinja. One su zakonom priznato pravo ljudi koji su u najtežem trenutku stali u obranu države.

Ali upravo zato takva najava mora biti ozbiljna, potpuna i potkrijepljena konkretnim zakonskim prijedlogom.

Još ne znamo koliko će tko dobiti

Vlada još nije objavila formulu izračuna, vrijednost pojedinog dana provedenog u obrani, datum početka primjene, način podnošenja zahtjeva ni pojedinačne iznose povećanja.

Ako se najavljenih 100 milijuna eura jednostavno podijeli na 200.000 ljudi, dobiva se prosječno 500 eura godišnje, odnosno oko 41,67 eura mjesečno po korisniku. Međutim, iznosi neće biti jednaki jer bi trebali ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani.

Zato podatak o 100 milijuna eura zvuči snažno s govornice, ali nijednom branitelju još ne daje odgovor na najvažnije pitanje: koliko će točno dobiti, kada će povećanje početi i hoće li mu pravo biti priznato automatski?

Upravo nedostatak tih odgovora pokazuje da u Kninu nije predstavljen gotov zakon, nego politička najava zakona koji bi tek najesen trebao biti upućen Hrvatskom saboru.

Je li Dan hrvatskih branitelja bio pravo vrijeme za takvu objavu?

To je pitanje koje se mora postaviti.

Je li 5. kolovoza, dok se Hrvatska klanja poginulim, nestalim, smrtno stradalim i preminulim hrvatskim braniteljima, doista bio primjeren trenutak za predstavljanje mirovinskog paketa vrijednog 100 milijuna eura?

Je li mjesto na kojem se čitaju imena poginulih i nestalih branitelja trebalo postati pozornica za najavu Vladinih jesenskih zakonskih poteza?

Ili je politika još jednom iskoristila najsvetiji dan hrvatskih branitelja kako bi vlastitu agendu predstavila pred okupljenim braniteljima, kamerama i cijelom hrvatskom javnošću?

Branitelji zaslužuju povećanje svojih prava. Zaslužuju dodatak na mirovinu, pravednije vrednovanje vremena provedenog u obrani i ukidanje nepravednih smanjenja.

Ali to se moglo i moralo objaviti na sjednici Vlade, posebnoj konferenciji za novinare ili predstavljanjem gotovog zakonskog prijedloga s jasnim izračunima.

U Kninu je toga dana trebalo govoriti o poginulima. O njihovim obiteljima. O nestalima koje Hrvatska još traži. O ratnim vojnim invalidima, umrlim suborcima i ljudima koji su slobodu platili zdravljem, obiteljima i vlastitim životima.

Imena poginulih nisu uvod u političku promociju

Čitanje imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja ne smije postati uvodna scenografija za Vladinu političku najavu.

Kninska tvrđava, hrvatska zastava i obljetnica „Oluje“ nisu vlasništvo nijedne Vlade, stranke ili političara. Pripadaju hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te hrvatskom narodu.

Najavljivati upravo toga dana 100 milijuna eura za braniteljske mirovine ostavlja gorak dojam da se zahvalnost ponovno pokušava izraziti brojkama onda kada su kamere uključene i kada je pozornost cijele Hrvatske usmjerena prema Kninu.

Prava hrvatskih branitelja moraju se rješavati svih 365 dana u godini. Ne samo 5. kolovoza i ne samo pred televizijskim kamerama.

Braniteljima trebaju zakoni, a poginulima dostojanstvena tišina

Nitko razuman neće biti protiv povećanja braniteljskih mirovina. Ako je najavljeni paket pravedan, kvalitetno pripremljen i održiv, treba ga podržati.

Ali danas nije bio dan za političko trgovanje obećanjima.

Danas je bio dan za zahvalnost, pijetet i dostojanstvenu tišinu pred imenima onih koji više nisu među nama.

Predsjednik Vlade imao je pravo zahvaliti braniteljima. Imao je obvezu govoriti o njihovoj pobjedi i žrtvi. Ali najavu jesenskih zakonskih izmjena i 100 milijuna eura trebao je ostaviti za drugu pozornicu i drugi dan.

Jer hrvatski branitelji ne trebaju obećanja izgovorena jednom godišnje u Kninu. Trebaju poštene zakone, jasne izračune i državu koja će o njima voditi brigu svakoga dana.

A poginuli, nestali i umrli hrvatski branitelji zaslužuju barem jedan dan u godini koji politika neće pretvoriti u promociju vlastitih poteza.