Zbog kašnjenja u provođenju europskih standarda gospodarenja otpadom Grčka plaća Europskoj uniji 60.000 eura, a Poljska gotovo 70.000 i to dnevno! Zbog olako preuzetih obveze Hrvatsku nažalost čeka isto.

- Kada sam pročitao Ugovor o pristupanju EU i vidio što smo sve obećali u području okoliša uhvatila me panika. Naše gospodarstvo i poljoprivreda ubrzo će se susresti s nemogućnošću realizacije uvođenja standarda koje smo obećali i doći će do vala zatvaranja. Gradovi i općine također neće moći osigurati obećano i morat će plaćati ogromne penale - tim riječima započinje otvoreno pismo kojega je ugledni ekološki stručnjak iz Siska, dr. Viktor Simončič, svojedobno doministar zaštite okoliša i svučilišni profesor, uputio predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću.

Dogodilo se to sam dan nakon istupanja Mirele Holy, koja se sa stranačkim kolegama razišla upravo na ekološkim pitanjima, iz SDP-a. Primjerice, zbog kašnjenja u provođenju europskih standarda gospodarenja otpadom Grčka plaća Europskoj uniji 60.000 eura, a Poljska gotovo 70.000 i to dnevno! Zbog olako preuzetih obveze Hrvatsku čini se čeka isto.

Nedostžni ciljevi

- Moramo brzim koracima prijeći ono što su neke države Europske unije prelazile 20 godina - upozorava Neven Voća, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša. U suprotnom će Hrvatska, poput navedenih zemalja, plaćati milijunske penale Europskoj uniji.

Koliko je složena situacija s nestručno preuzetim ekološkim obvezama upozorava dr. Simončić.

- Do kraja ove godine trebamo smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog otpada prije odlaganja za nekih 300.000 tona. Mi međutim trenutno izdvajamo možda samo 10 posto od te količine! Uz to, moramo povećati stupanj izdvajanje korisnog dijela otpada. Do 2020. obvezni smo povećati količine prikupljene otpadne ambalaže čak za pedeset posto. Do 2017. moramo sanirati i zatvoriti skoro na stotine neuređenih odlagališta otpada i izgraditi nova... - nabraja dr. Simončić olako preuzete obveze koje Hrvatske ni teoretski ne može ispuniti u zadanom roku.

Prodaju nam preskupu tehnologiju

- Što se tiče otpada, bivša Vlada je prihvatila tehnologiju njegovog zbrinjavanja, koja nigdje ne postoji u predloženom obliku. Pođite pogledati referentna postrojenja za te projekte! Tražite predstavnike Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da vas upute gdje se to može vidjeti? Nemaju odgovor na tako jednostavan zahtjev, jer to ne postoji. Razumijem međunarodne stručnjake kada nameću rješenja koja nudi njihova privreda. Nije ih briga da li će to na kraju funkcionirati ili ne, jer će reći da smo mi to zahtijevali i potvrdili. A gdje su naši da nas štite od neprovedivih rješenja, da štite interes naše privrede? Zar primjer Regionalnog centra postupanja s komunalnim otpadom Piškornica, koji se već više od deset godina priprema za četiri sjeverno-zapadne županije, a da se nije pomaklo s mjesta, ne upozorava dovoljno? Nedavno je napravljena još jedan studija opravdanosti. Koja po redu? Ili Županijski centar u Osijeku, pa Splitu, Zadru... - nabraja dr. Simončić.

Unatoč penalima Vlada ne misli investirati u eko projekte

Upozorava da, unatoč ogromnim penalima koji prijete Hrvatskoj u vladinoj investicijskoj strategiji nema niti jednog ekološkog projekta.

- U pročišćavanje otpadnih voda i postupanje s otpadom moramo u narednih deset godina uložiti nekoliko milijardi eura. Gdje su te investicije u ekonomskim strategijama? Pažnju zaslužuju i rezultati tehničke pomoći EU. Uz to što su nam za postupanje s otpadom predložili nepostojeće rješenje, tako su nam, na primjer, na području Poreča, umjesto jednog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji je prema opsežnoj studiji koju su izradili stručnjaci iz Beča, trebao koštati nekih 20 milijuna eura, predložili četiri uređaja koja će koštati nekih 65 milijuna eura. A ovi primjeri nisu usamljeni - zaključuje dr. Simončić.

Tjedan dana do ulaska u EU, a svi eko projekti - kasne

- Do kraja godine moramo smanjiti biorazgradivu komponentu na odlagalištima na razinu 75 posto od bazne 1997. godine. To je otprilike 40 posto manje nego što je odloženo prošle godine. To je obveza iz pristupnog ugovora. Do 2018. godine moramo izgraditi centre za gospodarenje otpadom, a to je ono što je počelo u Puli na Kaštjunu, ovih dana započinju radovi na Marišćini kod Rijeke, počelo se na Bikarcu kod Šibenika. Uglavnom radi se na razvijanju takvih projekata diljem Hrvatske. Kasnimo, ali morate znati da je takve projekte trebalo osmisliti prije tri, četiri godine, odnosno raditi studije izvedivosti i utjecaja na okoliš, riješiti problem lokacijske dozvole da bismo danas mogli raspisati natječaj i započeti sljedeće godine s građenjem. No sve to nam neće biti izgovor da ništa ne radimo. Fond za zaštitu okoliša će doživjeti reorganizaciju. Bit će direktno odgovoran u provođenju tih projekata, za koje će biti zaduženi voditelji s potrebnim iskustvom. Vodit će se računa o striktnim rokovima i načinu financiranja. Siguran sam da ćemo uspjeti sve realizirati do 2018. godine - tvrdi ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE