Nade u diplomatsko rješenje sukoba između Iran i Sjedinjene Američke Države naglo su splasnule nakon propasti planiranih pregovora u Pakistanu, čime je dodatno produbljena već ionako složena sigurnosna situacija.

Istodobno, globalni trendovi upućuju na jačanje militarizacije. Svjetski vojni izdaci porasli su za 2,9 posto u 2025. godini, unatoč padu od 7,5 posto u SAD-u nakon što je predsjednik Donald Trump zaustavio novu financijsku vojnu pomoć Ukrajini. Podaci proizlaze iz izvješća koje je u ponedjeljak objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).

Ukupni izdaci dosegnuli su 2,89 bilijuna dolara, čime je nastavljen jedanaestogodišnji uzastopni rast. Udio vojnih troškova u globalnom bruto domaćem proizvodu porastao je na 2,5 posto, što predstavlja najvišu razinu od 2009. godine.

Izrael i Hezbolah međusobno se optužuju za kršenje primirja

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale kroz međusobne optužbe između Hezbolah i Izrael o kršenju primirja.

Hezbolah je jasno poručio da više neće pristajati na jednostrano primirje, naglašavajući kako nije sudjelovao u sporazumu koji je postignut između Izraela i Libanona. Prema uvjetima tog dogovora, Izrael zadržava pravo ne samo odgovoriti na napade, već i preventivno djelovati protiv svake percipirane prijetnje.

Takav pristup Hezbolah više ne prihvaća. Organizacija ističe kako neće dopustiti nastavak izraelske okupacije libanonskog teritorija niti daljnje napade. U posljednjih 48 do 72 sata vidljivo je intenziviranje njihovih operacija, pri čemu mete nisu samo izraelske snage na jugu Libanona, već i područja na sjeveru Izraela.

Dodatnu zabrinutost izazvala je i objava video poruke upućene stanovnicima sjevernog Izraela, u kojoj im se poručuje da nisu sigurni.

Iran predlaže odgodu nuklearnih pregovora i fokus na kraj sukoba

U pokušaju deeskalacije, Iran je Sjedinjenim Državama dostavio novi prijedlog koji predviđa deblokadu Hormuškog tjesnaca i okončanje rata, dok bi se pitanje nuklearnog programa odgodilo za kasniju fazu. Informaciju su potvrdili američki dužnosnik i dva dobro upućena izvora.

Prema navodima portala Axios, novi prijedlog svjesno zaobilazi najosjetljivije pitanje nuklearnog programa kako bi se omogućio brži napredak u pregovorima, koji su trenutačno u zastoju. Unutar iranskog vodstva, kako se navodi, ne postoji jedinstven stav o razini ustupaka koje bi Teheran trebao ponuditi.

Prihvaćanje takvog prijedloga značilo bi i gubitak ključne poluge pritiska za administraciju predsjednika Trumpa u budućim pregovorima. Njegovi glavni ciljevi ostaju uklanjanje iranskih zaliha obogaćenog urana i zaustavljanje daljnjeg obogaćivanja.

Prema izjavama trojice američkih dužnosnika, Trump bi tijekom dana trebao održati sastanak s najbližim suradnicima za nacionalnu sigurnost. Na dnevnom redu bit će zastoj u pregovorima i razmatranje daljnjih poteza. Već je u nedjelju, u intervjuu za Fox News, dao naslutiti da razmatra nastavak pomorske blokade iranskog izvoza nafte.

"Kada goleme količine nafte prolaze kroz vaš sustav... ako se taj cjevovod iz bilo kojeg razloga zatvori jer naftu ne možete ukrcati u spremnike ili na brodove... dogodi se to da cjevovod eksplodira iznutra. Kažu da im je ostalo samo oko tri dana prije nego što se to dogodi", rekao je Trump.

Propali susret u Pakistanu dodatno zakočio pregovore

Kriza u odnosima dodatno se produbila nakon neuspješnog posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Abbas Araghchi Pakistanu. Iako je Bijela kuća ranije najavila sastanak između američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera s Aragčijem u Islamabadu, do susreta nije došlo jer iranska strana nije pristala na takav format razgovora.

Trump je za Axios pojasnio razloge otkazivanja puta svojih izaslanika.

"Ne vidim zašto bih ih slao na 18-satni let u ovakvoj situaciji. To je predugo. To možemo jednako dobro riješiti i telefonom. Iranci nas mogu nazvati ako žele. Nećemo putovati samo da bismo sjedili ondje", rekao je Trump.

Araghchi je potom u Muscatu održao razgovore s omanskim dužnosnicima o Hormuškom tjesnacu, nakon čega se vratio u Islamabad na novi krug kontakata. Očekuje se i njegov odlazak u Moskvu, gdje bi se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimir Putin.

Prema informacijama dvaju izvora, tijekom sastanaka u Islamabadu predstavljen je plan koji privremeno izuzima nuklearno pitanje iz pregovora. Aragči je pritom posrednicima iz Pakistana, Egipta, Turske i Katara jasno dao do znanja da unutar iranskog vodstva ne postoji jedinstvena strategija odgovora na američke zahtjeve.

Podsjetimo, SAD inzistira na tome da Iran obustavi obogaćivanje urana na najmanje deset godina te ukloni sve postojeće zalihe iz zemlje.

Fokus na Hormuški tjesnac i postupnu normalizaciju

Novi prijedlog, dostavljen američkoj strani preko pakistanskih posrednika, primarno se usredotočuje na rješavanje krize oko Hormuški tjesnac i američke blokade. U sklopu mogućeg dogovora predviđa se produljenje primirja ili postizanje trajnog prekida sukoba.

Nuklearni pregovori, prema tom modelu, započeli bi tek nakon stabilizacije situacije — odnosno nakon otvaranja tjesnaca i ukidanja blokade. Bijela kuća potvrdila je primitak prijedloga, ali zasad nema potvrde o spremnosti SAD-a da ga razmotri.

Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales poručila je kako se o ovakvim pitanjima neće raspravljati putem medija.

"Riječ je o osjetljivim diplomatskim razgovorima. Kao što je predsjednik rekao, Sjedinjene Države drže sve adute i sklopit će samo onaj sporazum koji američki narod stavlja na prvo mjesto i koji nikada neće dopustiti Iranu da se domogne nuklearnog oružja", izjavila je Wales.

Pakistanska vojska i Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje nisu željeli komentirati ove navode.