Konačno se radi e-baza svih ratnih zločina nad Hrvatima, DORH poručuje: Naći ćemo ubojice koji se još skrivaju!

Čak devet milijuna kuna predviđeno je za informatičku aplikaciju pod nazivom "Baza ratnih zločina", koju bi u ime Državnog odvjetništva trebala od informatičkih kompanija naručiti Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Na pripadajući natječaj javile su se, među ostalima, renomirane tvrtke, poput IBM-a, Ericssona Nikole Tesle i IN2, što također svjedoči o veličini, ali i o unosnosti projekta koji bi trebao olakšati istrage ratnih zločina u Domovinskom ratu. Nabava aplikacije ide preko agencije SAFU jer je Europska unija spremna sufinancirati projekt "Baza ratnih zločina" s milijun i 200 tisuća eura. Manji dio potrebnog ulaganja, ali ne manje od deset posto ukupne investicije, mora se osigurati iz državnog proračuna. Podsjetimo, godišnji proračun DORH-a je oko pedeset milijuna kuna, bez USKOK-a i odjela DORH-a u županijama, pa ispada da softver za ratne zločine iznosi dvadeset posto ukupnog budžeta institucije kojom upravlja Dinko Cvitan. Zanimljivo je da se projekt informatičkog objedinjavanja podataka policije, Državnog odvjetništva i sudstva o zločinima u Domovinskom ratu i utemeljio inozemnom donacijom. Prije osam godina nizozemska vlada donirala je 74 tisuće eura DORH-u za početni hardver i softver baze ratnih zločina, koji će sada gotovo dvadeset puta većim ulaganjem biti razvijan. – Baza podataka ratnih zločina sadrži sistematizirane podatke o svim zločinima koji su se dogodili od 1991. godine pa dalje. To nisu samo zločini počinjeni na području Republike Hrvatske, već su to i oni zločini u kojima su žrtve hrvatski građani, a počinjeni su na području drugih država – navodi se u jednom od izvješća DORH-a o ovom projektu. Prema istome izvoru, u trenutnoj bazi DORH-a je 490 ratnih zločina, procesuiranje kojih je u raznim fazama predistrage, istrage, optuživanja i suđenja, dok je u nekim slučajevima kompletan postupak i dovršen s pravomoćnim sudskim presudama. U bazi su i zločini pripadnika hrvatskih oružanih postrojbi. Od 490 događaja koji su okvalificirani kao ratni zločin, u 319 slučajeva, prema podacima Državnog odvjetništva, identificirani su počinitelji, dok se ostali zločini istražuju s optužnicama protiv nepoznatih počinitelja. Upravo bi u potonjim istragama, nadaju se u DORH-u, objedinjavanje podataka moglo pomoći u pronalasku ubojica. – Uz zločine su povezane kolekcije cjelokupnih dokaza kojima se za pojedine zločine raspolaže. To su svi podaci o počiniteljima, uključujući i prikaz liste svih počinitelja ratnih zločina, žrtvama, materijali spisa predmeta u elektroničkom obliku s odlukama protiv poznatih i nepoznatih počinitelja, kao i alatima za pretraživanje podataka prema raznim kriterijima – precizira se u DORH-ovim izvješćima o bazi ratnih zločina. U bazu će biti unesen i dio dokumentacije koji je u izlaznoj strategiji Haaškog suda (trebao bi prestati s radom iduće godine) predan DORH-u, kao i drugim tužiteljstvima bivših jugoslavenskih republika. Uneseni će biti i podaci koje je DORH dobio suradnjom s drugim tužiteljstvima i sudovima, kao što je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu. Baza ratnih zločina zasad neće biti dostupna na internetu, u pripremnim dokumentima, doduše, spomenuta je javna dostupnost podataka iz baze, no čini se da je prevagnula potreba da ona bude interna, za policiju i DORH. Ne očekuje se da će formiranje baze promijeniti prioritete DORH-a u obradi ratnih zločina. Prednost u istragama DORH je, među ostalim, dao potrazi za počiniteljima likvidacija zarobljenih hrvatskih vojnika i civila u Vukovaru 1991., istrazi napada na 14 redarstvenika i njihove pogibije u Borovu Selu u svibnju 1991., pronalasku neposrednih počinitelja masovne egzekucije civila u Glinskom Novom Selu od strane pripadnika srpskih paravojnih postrojbi krajem 1991. i istrazi o napadu na kolonu srpskih izbjeglica kod Dvora na Uni u kolovozu 1995... Državno odvjetništvo trenutno procesuira pred sudovima, među ostalim, naredbodavce i izvršitelje naredbi unutar tadašnje JNA za granatiranje Zadra 1991., odgovorne za zlostavljanje i ubijanje hrvatskih civila u Erdutu i Dalju pokraj Osijeka, kao i u Erveniku pokraj Šibenika, pripadnike hrvatskih oružanih postrojbi koji su naredili i izveli likvidacije zarobljenih pripadnika JNA u Bjelovaru 1991., te organizatore i zlostavljače srpskog logora Manjača u BiH kroz koji je prošlo više od stotinu zarobljenih pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde.