Masovne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima diljem Hrvatske i susjednih zemalja traju već nekoliko tjedana, a sve dosad zaprimljene prijetnje pokazale su se lažnima. Unatoč tome, učestalost i rasprostranjenost takvih dojava izazivaju zabrinutost sigurnosnih službi.

O pojavi se izvještava još od kraja ožujka u medijima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Prvi zabilježeni slučajevi datiraju od 30. ožujka, kada je zbog dojave evakuirano više osnovnih škola u Banjoj Luci, a nastava obustavljena. Već sljedećeg dana uslijedile su evakuacije trgovačkih centara u Beogradu i Nišu, čime je započeo niz sličnih incidenata u brojnim gradovima i institucijama.

U Hrvatskoj su prijetnje počele pristizati sredinom travnja, zahvativši trgovačke centre i obrazovne ustanove u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Osijeku je jedan dan završio dojavom o bombi u trgovačkom centru, dok je već sljedećeg jutra niz srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji prije početka nastave zaprimio e-mailove s prijetnjama. Nastava je zbog takvih dojava bila otkazana u više splitskih srednjih škola, kao i u školama u Zagrebu te Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Mogući motivi i scenariji

Identitet pošiljatelja i dalje je nepoznat, no stručnjaci razmatraju više mogućih scenarija i motiva.

Jedna od pretpostavki je da iza dojava stoje maloljetnici koji ovakvim prijetnjama pokušavaju izbjeći nastavu ili izazvati pažnju među vršnjacima.

Druga mogućnost uključuje pokušaje iznude. U takvom scenariju hakeri bi slali prijetnje trgovačkim centrima, a potom tražili novčanu naknadu kako bi prestali s dojavama. Sličan slučaj već je zabilježen u Hrvatskoj 2023. godine.

Ipak, s obzirom na broj prijava, odabir lokacija i vrijeme slanja poruka, sigurnosne službe sve više razmatraju ozbiljnije objašnjenje.

– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.

Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje.

Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.

Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba.

Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za naše novine sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.

Digitalni tragovi i sumnje u podrijetlo

Slični slučajevi zabilježeni su i ranijih godina. Digitalna forenzička analiza lažnih dojava iz prethodnog razdoblja pokazala je da su poruke slane s ruskih računalnih domena.

I u aktualnom valu postoje indikacije da bi pošiljatelji mogli potjecati iz istog kruga. Na to upućuju i jezične karakteristike poruka – tekstovi su većinom pisani ijekavicom, ali s povremenim ekavskim izrazima, što sugerira da nisu izvorno napisani na hrvatskom jeziku.

Prema procjenama, riječ je o tekstovima generiranim ili prevedenim uz pomoć umjetne inteligencije, što dodatno otežava identifikaciju autora.

– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.

Ciljani odabir lokacija i obrazac djelovanja

Dodatnu sumnju u organizirani karakter ovih dojava potiče i odabir meta. Najčešće su to škole i trgovački centri – prostori koji izazivaju snažnu reakciju javnosti.

Škole su posebno osjetljive jer uključuju djecu, dok trgovački centri okupljaju velik broj ljudi različitih profila. S druge strane, državne institucije i tvrtke rijetko su meta ovakvih prijetnji, što upućuje na namjeru izazivanja maksimalne društvene uznemirenosti.

Lažne dojave u kontekstu obavještajnih diverzija često se pojavljuju u valovima koji traju desetak dana, s razmacima od nekoliko godina. Prvi veći takav val u Hrvatskoj zabilježen je 2022. godine, kada su prijetnje postale masovne i koordinirane.

U travnju te godine prva dojava zaprimljena je u Arena centru u Zagrebu, a kulminacija je uslijedila u lipnju kada je u jednom danu zaprimljeno čak 11 prijava o bombama u trgovačkim centrima diljem zemlje.

Tijekom 2023. trend se nastavio nešto slabijim intenzitetom, no zajednički nazivnik ostao je isti – dojave su stizale s kriptiranih e-mail servisa, što značajno otežava otkrivanje počinitelja. I aktualni slučajevi imaju iste karakteristike.

Nejasni motivi i složenost istrage

Sigurnosni konzultant Željko Cvrtila ističe kako sadržaj prijetećih poruka dodatno otežava utvrđivanje njihovog podrijetla.

– Očito je riječ o šarajućim motivima, iz kojih je teško iščitati je li riječ o psihički poremećenoj osobi ili osobama, kao možda i osobama koje će hraniti medijska izvještavanja o tom događaju.

Naglašava kako je najveći teret u ovakvim situacijama na policiji, koja mora reagirati na svaku dojavu, bez obzira na njezinu vjerodostojnost, te istodobno raditi na otkrivanju počinitelja.

Postupak je složen i zahtjevan, a dok se motivi ne razjasne, teško je donositi konačne zaključke. Cvrtila dodaje kako nije isključeno ni da počinitelji djeluju iz potrebe za pažnjom i medijskom eksponiranošću koju takve prijetnje generiraju.