Policija privela Perkovića i Mustača, sudac odlučio da bivši šef hrvatske tajne službe ostane u istražnom zatvoru!; Josipović: Sve je u rukama pravosuđa

02.01.2014. 00:36:32

1-1-2014 23-34-32

Zagrebački Županijski sud odredio je istražni zatvor za bivšeg čelnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića, no njegova je obrana najavila žalbu na tu odluku.

"Sud je odredio istražni zatvor i imamo rok od tri dana za žalbu. Sud smatra da ne treba po Zakonu o kaznenom postupku obrazlagati razloge za pritvor. No, tužiteljstvo je mislilo drugačije, a i ja sam mislio drugačije pa ćemo iz tih razloga uložiti žalbu, vjerojatno već sutra", kazao je Nobilo ispred zagrebačkog Županijskog suda gdje je Perković doveden u kasnim poslijepodnevnim satima.
Nobilo je dodao da bi Perković u istražnom zatvoru, po večerašnjoj odluci suca istrage Olivera Mittermayera, trebao biti sve do izručenja Njemačkoj koja ga tereti da je u toj zemlji sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
Perković je uhićen jutros oko 10 sati u Zagrebu, a iz policije u koju je priveden nakon što mu je uručen uhidbeni nalog najprije je odveden u zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo gdje se usprotivio izručenju.
Uz njega, izručenju se usprotivio i njegov bivši šef, čelnik Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije Zdravko Mustač koji je ujutro uhićen u svom domu u Svetoj Nedjelji, također po njemačkom uhidbenom nalogu.
S obzirom da se Perković usprotivio izručenju Nobilo je kazao da će o tome najprije odlučivati izvanraspravno vijeće Županijskog suda, a potom najvjerojatnije i Vrhovni sud.
"U roku od osam dana mora biti sjednica vanraspravnog vijeća, a ako na tu odluku bude žalbi Vrhovni sud mora ih riješiti u roku od tri dana. Dakle za otprilike 14 dana cijela procedura trebala bi biti okončana", kazao je Nobilo.
Dodao je da se Perković protivi izručenju jer postupak u Njemačkoj ne ocjenjuje kao "fer suđenje" te smatra da je u slučaju Đurekovićeva ubojstva nastupila apsolutna zastara. Također podsjetio je da u tom slučaju postoje dva rješenja o odbacivanju kaznene prijave koje je donijelo hrvatsko Državno odvjetništvo te da se Perkovića više ne tereti za organiziranje, već samo za pomoć u Đurekovićevu ubojstvu.
A Europska komisija poručila je u srijedu nakon niza uhićenja u Hrvatskoj da će pratiti provedbu hrvatskog zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga, kojim je ukinuto vremensko ograničenje za njegovu primjenu.
"Komisija će nadzirati primjenu zakona", komentar je Komisije na niz uhićenja u Hrvatskoj nakon što je na snagu stupio novi zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga kojim je ukinito vremensko ograničenje iz ranijeg zakona po kojem se EUN mogao primjenjivati samo za djela počinjena nakon kolovoza 2002. godine.
Tom promjenom zakona Hrvatska se ponovno uskladila s europskim uhidbenim nalogom, koji se primjenjuje za sva djela neovisno o datumu kada su počinjena, poručuju iz komisije.
15:15
Županijska državna odvjetništva u Zagrebu i Velikoj Gorici zatražit će od nadležnih sudova, zagrebačkog i velikogoričkog, da se protiv bivših pripadnika jugoslavenskih tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača odredi istraži zatvor koji bi trebao trajati tijekom postupka predaje Njemačke.
Dakle, Državno odvjetništvo se odlučilo za varijantu prema kojoj se uhićenici tijekom postupka predaje neće braniti sa slobode.
O odluci hoće li im biti određen istražni zatvor uskoro bi trebali odlučivati istražni suci na zagrebačkom i velikogoričkom Županijskom sudu. Na odluku tih sudaca postoji pravo žalbe izvanraspravnim vijećima.
Perkovića su odveli na Zrinjevac, a Mustača u Goricu gdje će suci istrage odlučivati hoće li im se određivati istražni zatvor.
A svjetski mediji u srijedu javljaju da je u Hrvatskoj na temelju europskog uhidbenog naloga uhićen Josip Perković, bivši čelnik hrvatske a prije toga i jugoslavenske tajne službe, kao i još nekoliko osoba, naglašavajući u svojim tekstovima da je pitanje njegova uhićenja i izručenja već prvog dana ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. uzrokovalo spor Zagreba i Bruxellesa.
Njemačka agencija DPA kaže da je više od 30 godina nakon ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983., Hrvatska na temelju europskog uhidbenog naloga već prvog dana svog članstva u EU trebala izručiti Josipa Pekovića, ali da je promjenom zakona neposredno uoči ulaska to onemogućila.
Tek snažan pritisak iz Bruxellesa, uključivo prijetnjom kresanja financijske pomoći, prisilio je Hrvatsku da opet promijeni zakon i omogući izručenje i za one zločine počinjene prije kolovoza 2002.
Austrijska agencija APA, koju prenosi i Der Standard i drugi austrijski mediji, uz kronologiju događanja vezano uz izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU i uz europski uhidbeni nalog, piše kako su Perković i njegov odvjetnik Ante Nobilo pokrenuli medijsku kampanju te kako u brojnim intervjuima Perković inzistira na svojoj nevinosti, a Nobilo kaže kako namjerava predočiti dokaze iz kojih će biti vidljivo da Perković nema nikakve veze s organizacijom ubojstvom Stjepana Đurekovića.
Francuska agencija France presse kaže da su se izmjenom zakona o pravosudnoj suradnji tri dana prije ulaska u EU, kojom se EUN limitirao na događanja nakon kolovoza 2002., isključili zločini počinjeni za vrijeme Jugoslavije (1945.-1990.), te zločini iz Domovinskog rata.
Uz prijepore do kojih je zbog toga došlo između Zagreba i Bruxellesa, AFP dodaje da je ta izmjena zakona pomutila i odnose s Njemačkom, tradicionalnim hrvatskim saveznikom, čija kancelarka Angela Merkel nije došla na svečanost ulaska Hrvatske u EU.
Američki mediji, prenoseći vijest agencije AP, javljaju da je Hrvatska uhitila bivšeg šefa tajnih službi kojeg traži Njemačka, te da je taj slučaj prošle godine opteretio odnose Zagreba i Bruxellesa. Podsjećaju da je Perković utemeljio hrvatsku tajnu službu nakon raspada Jugoslavije, a da je za jugoslavensku tajnu službu radio 80-tih godina prošlog stoljeća.
Slovenska agencija STA te srbijanske Tanjug i Beta također u vijestima o uhićenju Josipa pekovića naglašavaju probleme do kojih je došlo između Hrvatske i Europske komisije, što je dovelo do prijetnji sankcijama.
Potom je, dodaju, pronađen kompromis te se još jednim zakonskim izmjenama utvrdilo da će se europski uhidbeni nalog primjenjivati od 1. siječnja 2014., bez vremenskog ograničenja.
RANIJE
Prema Europskom uhidbenom nalogu, koji je danas stupio na snagu, u Zagrebu je uhićen Josip Perković te na području Svete Nedjelje Zdravko Mustać, nekadašnji šef Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije. Privedeni su zatvorskim nadzornicima gdje bi trebali biti ispitani od strane nadležnog Županijskog državnog odvjetništva. Nakon toga će Državno odvjetništvo odlučiti da li će se u postupku protiv njih tražiti pritvor ili će se braniti sa slobode. U velikoj policijskoj akciji diljem Hrvatske, po EUN-u, je uhićeno još osmero ljudi, a ukupno bi trebalo biti privedeno njih 13. Perkovića njemačke vlasti traže radi aktivnog sudjelovanja u organizaciji ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. U vrijeme Đurekovićeve likvidacije, Josip Perković je bio šef odjela zagrebačke Službe državne sigurnosti zadužen za neprijateljsku emigraciju, a nakon osamostaljenja Hrvatske pomoćnik ministra obrane Gojka Šuška zadužen za obavještajno-sigurnosne poslove. Nakon što su ujutro uhićeni Mustać i Perković čeka se njihovo dovođenje na ispitivanje u nadležno tužiteljstvo. Obojicu zastupa zagrebački odvjetnik Anto Nobilo koji nam je u telefonskom razgovoru rekao da će se i Perković i Mustać kod državnog odvjetnika očitovati protiv izručenja Njemačkoj. - Smatramo da je za ubojstvo Đurekovića nastupila apsolutna zastara, a apsolutna zastara je prepreka za izručenje po hrvatskom zakonu, rekao nam je Nobilo. Osim o pritvoru zagrebački Županijski sud, ali ne sudac istrage nego izvanraspravno vijeće narednih će dana odlučivati i o Perkovićevoj žalbi na izručenje, a na tu sudsku odluku Perković ili državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu u naredna tri dana. Nobilo je rekao kako će svoje klijente vidjeti tek nakon što iz policije budu privedeni u Državno odvjetništvo što očekuje da će biti tijekom dana.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić odbila je jutros komentirati uhićenje bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića rekavši kako to nije njezin resor.
"To nije moj resor pa vas molim da pitate nekoga kome je to u resoru. Ja očekujem da se postupa u skladu sa zakonom kojeg smo donijeli", odgovorila je Opačić na upite novinara prilikom njena posjeta bolnici Sveti Duh.
(H), PSD, JL

Josipović: Sve je u rukama pravosuđa

Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas, komentirajući uhićenje Josipa Perkovića, kako je sada sve u rukama policije i pravosuđa. Josipović je na prvi dan Nove godine posjetio Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (DUZS), a novinari su ga nakon obilaska upitali za komentar Perkovićeva uhićenja te kakav rasplet očekuje. "Nikakav. Sve je u rukama policije i pravosuđa, pravosuđa prije svega", rekao je predsjednik Josipović. Dodao je kako nema nikakvih posebnih komentara o samome uhićenju podsjetivši da je od danas na snazi primjena europskog uhidbenog naloga bez vremenskog ograničenja. "Zakon je na snazi, zakon se primjenjuje jednako prema svima", rekao je. Na pitanje novinara zašto cijeli slučaj Perković toliko traje i da li se mogao i ranije riješiti, Josipović je odgovorio kako je danas prvi dan da je zakon na snazi. "Prema tome nije moglo brže, čini mi se", rekao je predsjednik. (H)

Postupak izručenja u 8 koraka

1. Nakon stupanja na snagu izmjena Lex Perković aktivirat će se europski uhidbeni nalog (EUN) i za djela koja su počinjena prije 7. kolovoza 2002. Izmjene će se konkretno odnositi na 29 osoba koje je ta zaštitna klauzula do sada štitila od izručenja zemljama EU. 2. Policija na osnovi EUN-a odmah po ulasku u 2014. mora po mjestima stanovanja uhititi tih 29 osoba i predati ih pritvorskom nadzorniku, odnosno nadležnom županijskom državnom odvjetništvu (ŽDO). 3. Osobu ispituje zamjenik županijskog državnog odvjetnika: uhićeniku se predočava uhidbeni nalog te ga se pita protivi li se izručenju zemlji tražiteljici ili ne. Ako pristane, slijedi skraćena procedura od 10 dana. Ako ne pristane, počinje postupak predaje koji može trajati do 60 dana. 4. Nakon ispitivanja državni odvjetnik donosi odluku hoće li tijekom postupka predaje za uhićenika tražiti pritvor ili će izručenje čekati na slobodi. Može mu se izreći i zamjenska mjera, npr. oduzimanje putovnice ili obaveza javljanja u policiju. Kao i u kaznenim postupcima, odvojeno teku postupci izručenja i pritvaranja. 5. Ako ŽDO zaključi da je nužno pritvaranje uhićenika, njega se u roku od 48 sati od uhićenja mora dovesti sucu istrage, gdje će ŽDO predlagati, a sudac odlučivati o istražnom zatvoru. Na odluku o istražnom zatvoru postoji pravo žalbe izvanraspravnom vijeću u roku od tri dana. 6. Ako se osoba ne protivi izručenju, EUN se dostavlja sucu istrage koji donosi pravomoćnu odluku o izručenju. 7. Ako se osoba protivi izručenju, odluku o predaji zemlji tražiteljici donosi izvanraspravno vijeće nadležnoga županijskog suda. Sjednici prisustvuju nadležni državni odvjetnik, tražena osoba i njezin odvjetnik, a na odluku vijeća obje strane mogu podnijeti žalbu Vrhovnom sudu RH u roku od tri dana. Vrhovni sud tu žalbu mora riješiti također u trodnevnom roku. 8. Odluka Vrhovnoga suda o predaji ili odbijanju predaje uhićenika zemlji tražiteljici je konačna.(JL)
PRIJE
 
Miljenić: Biti će uhićenja Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je danas da će se i u slučaju Josipa Perkovića, kao i u svakom drugom slučaju, primjenjivati zakon, to jest europski uhidbeni nalog (EUN) koji je danas stupio na snagu. Napomenuo je kako je takvih osoba, hrvatskih državljana na koje se odnosi EUN ukupno 29, od kojih manje od pola i boravi u Hrvatskoj, rekao je Miljenić jutros Miljenić u intervjuu za Hrvatski radio u emisiji "A sada vlada". Ne želeći, kako je rekao, špekulirati hoće li biti uhićenja već prvog dana Nove godine, Miljenić je opisao postupak policije, državnog odvjetništva i nadležnog suda. Pojasnio je da policija koja je zaprimila nalog privodi u državno odvjetništvo na saslušanje te na nadležni županijski sud istražnom sucu, ovisno o tome pristaje li privedena osoba na izručenje ili ne. Nikada nitko ne treba ulaziti u predmet osim suda koji o njemu odlučuje sukladno zakonu koji je vrlo jasan, naglasio je, komentirajući na novinarski upit medijsku eksponiranost slučaja Perković. Miljenić je rekao kako je taj slučaj dobio puno veću pozornost no što zaslužuje, jer je to samo jedan od niza predmeta jer su ih zaprimili ukupno 146, a od toga je 31 osoba već predana stranim državama. Suradnja ide uredno od 1. srpnja i nije dobro izdvajati bilo koji predmet i prepustimo sudu odlučivanje, poručio je Miljenić. Nečija funkcija nije nikakva zapreka za izručenje bez obzira na to koju je funkciju neka osoba ranije obnašala, kazao je odgovarajući na upit treba li Perkovića izručiti s obzirom na to da je nekadašnji prvi obavještajac. Upitan kako komentira nedonošenja izmjena Ustava odnosno odredbe o nezastarijevanju teških ubojstava, Miljenić je rekao kako ne vidi povezanost toga sa slučajem Perković i da je riječ o puno važnijem pitanju od tog konkretnog slučaja. Negdje je iznesen podatak da je bilo 68 političkih ubojstava i ako maknemo samo jedno, ostaje 67 koja se neće moći progoniti bez promjena Ustava. Ima drugih višestrukih i teških ubojstva, koja se sada ne mogu progoniti jer nismo promijenili Ustav i ubojice možda šetaju među nama, upozorio je Miljenić. Promjena Ustava je civilizacijski iskorak koji moramo napraviti, neovisno o ovom slučaju, istaknuo je Miljenić. Upitan hoće li u Saboru u siječnju biti dovoljna većina za promjenu Ustava, Miljenić je odgovorio kako ne vidi zašto bi netko bio protiv toga da se višestruki ubojice iz bliže ili dalje prošlosti, koji su na slobodi zbog zastare, procesuiraju. Ministar Miljenić je pojasnio kako se neće uvoditi nova kaznena djela jer bi to bilo suprotno svim pravnim postulatima, već će se posebnim propisom popisati kaznena djela - koja su već postojala - na koja se odnosi nezastarijevanje. Upitan je li zadovoljan učinjenim u svom resoru u protekle dvije godine mandata Miljenić je rekao kako je stanje bolje nego je bilo i da u globalu može biti zadovoljan i vjeruje da će do kraja mandata biti provedeno sve što je i zacrtano. Očekuje reorganizaciju pravosudnih tijela neophodnu za pružanje bolje usluge građanima i u to spada radikalno smanjenje broja sudova. Građanima se neće smanjiti dostupnost sudova, no trebala bi se povećati kvaliteta suđenja. Također drži kako organizacijskim mjerama treba postići veće smanjenje broja zaostalih predmeta koji je i dalje visok. Miljenić je također naglasio važnost izmjena prekršajnog zakona kojima će se bitno ubrzati postupak i povećati naplaćenost izrečenih kazni te poručio prekršiteljima da ne računaju na zastaru. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.