Vijesti Top vijest

Predsjednica u košmarnoj potrazi za vlastitom publikom

Predsjednica u košmarnoj potrazi za vlastitom publikom

Kolinda Grabar-Kitarović nije nikad organski punila dvorane ni trgove; imala je publiku onda kad joj se publiku dovodilo, kao u emisijama “Milijunaša”, “Potjere” ili “A strane”

Za ministra prometa Olega Butkovića prije pet se godina govorilo da je posebno blizak predsjednici, da se jako dobro znaju, razumiju i nadopunjavaju. U vrijeme kad je sve bilo podređeno tome da Kolinda Grabar-Kitarović pobijedi, i Butković se, kao i mnogi drugi, imao potrebu predstavljati kao njezin naročit prijatelj i vjeran saveznik.

Danas Butković više nije tako dobar s predsjednicom; toliko si više nisu O.K., da je jedva dočekao javno se ograditi od njezinih izjava o Rijeci i riječkom nogometu prije devedesetih. Ministar u Plenkovićevoj vladi, uvijek visoko plasiran u HDZ-ovim strukturama, iz nekog je razloga procijenio da mu bliskost s predsjednicom više nije poguranac. Vidjet ćemo u ulozi čijeg će se prijatelja Butković sada pojaviti.

Budimo načisto: Kolinda tada, kad su je “butkovići” voljeli, i danas, kad je više ne vole, sasvim je ista osoba, jedino što je izloženost predsjedničke funkcije učinila da se njezine otprije očite osobine i deficiti s vremenom bolje vide nego u počecima, kad su se vješto i namjerno prikrivali. Neprijatelji koje je predsjednica putem stjecala učinili su sve, a i dalje namjeravaju činiti, da njene najveće slabosti dođu do punog, ponekad čak karikaturalnog izražaja. Utoliko sve ovo što se predsjednici događa cijelu posljednju godinu mandata i nije toliko njezino rušenje koliko - razotkrivanje.

Jednostavno: Kolinda Grabar-Kitarović bila je pop-up politički projekt, nešto što razmjerno jednostavno složiš, ali zato još lakše razmontiraš.

Teško je stvar s predsjednicom reducirati na to da si je u ona u startu izabrala krive suradnike pa “eto, nek joj sad bude kako je i zakuhala”. Niti je predsjednica sama birala suradnike s početka priče o Pantovčaku, niti bi, vrlo vjerojatno, bez upravo takvih suradnika uopće dobila izbore protiv Josipovića.

Nije bilo tako davno, pa se možemo prisjetiti: Kolinda Grabar-Kitarović uopće nije figurirala kao favoritkinja, ali se propagandistički stroj - koji se najvećim dijelom preklapa s današnjim aktivnim i pasivnim enturažom Miroslava Škore - silno trudio u kratkom roku izgraditi njen kult, što je u mnogim trenucima djelovalo groteskno, ali je, eto, tada nekako bilo prošlo.

No, ispod ambalaže ostala je istina: Grabar-Kitarović oduvijek je bila prilično ideološki obestrašćena, neutralna osoba, za HDZ čak ispodprosječno zainteresirana za zimzelene teme desnice. Ambicija, a nipošto ne ideja ili orijentacija, uvijek je bila glavni pokretač njezina suradljivog djelovanja u politici. S takvim pristupom mogla je, bez puno rizika, dugo preživjeti pri samom vrhu podjele vlasti u zemlji, negdje al pari Jandrokoviću - no njena silna želja i tadašnje potrebe HDZ-a lansirali su je u sfere u kojima se nije uopće ili se nije baš najbolje snašla.

Zbog toga što je sve vrijeme bila i ostala isključivo ovisna o arhitektima njezine prve pobjede, i nije se od njih nikad uspješno emancipirala, predsjednica je sada u košmarnoj potrazi za vlastitom publikom. U autentičnost njezina konzervativnog političkog uzemljenja ne vjeruje kritičan broj glasača. Iz tog, na momente neugodnog traženja proizlaze i različite nekontrolirane izjave kojima predsjednica na sebe skreće pozornost, ali i pozornost svojih hiperaktivnih protivnika koji gotovo svaki njen nastup uspijevaju okrenuti sebi u korist.

Kolinda Grabar-Kitarović nije nikad organski punila dvorane ni trgove; imala je publiku onda kad joj se publiku dovodilo, kao u emisijama “Milijunaša”, “Potjere” ili “A strane”. Uglavnom profesionalni pljeskači. Počela ju je gubiti čim su tu publiku krenuli odvoditi u neki drugi studio, gdje se snima show za neke druge izvođače.

U pet godina mandata nije uspjela izoštriti vlastito mjesto u politici na način da bi je itko, a kamoli običan glasač, mogao bez razmišljanja svrstati u odnosu na bilo koju važnu vrijednost, politički ili društveni cilj. Ona je sve to vrijeme provela plivajući na valovima očekivanja i trenutačnih potreba, držeći jedva glavu iznad površine, zamahujući tek toliko da se ne potopi. Nema, realno, te kontinuirane etape u njezinu mandatu koja bi se dala opisati kao faza građenja, sve je to uglavnom bilo samo žbukanje.

Kolinda Grabar-Kitarović nije se uspjela izgraditi kao akter, nego je ostala pretežno oružje u politici, pa zato na izborima u prosincu njen rezultat najmanje ovisi o tome što je govorila ili kakav je trag ostavila, a puno više o tome je li kao oružje i dalje potrebna ili je za to postao pogodniji netko drugi.

Drugim riječima, današnja predsjednica mogla bi, na sličan način kao i prije pet godina, “na silu” dobiti i ove izbore te tako obraniti mandat. Ali to jedino pod uvjetom da je nekome u interesu iznova joj dovesti publiku koju ona autentično i dalje nema. Nitko zasad ne pokazuje naročite sklonosti da ozbiljno, organizirano i uporno skuplja glasove za Kolindu Grabar-Kitarović. Oni koji su joj prije pet godina bili pri ruci, danas govore da je maksimum njihove pomoći to da se aktivno ne uključe u odmaganje.

Plenković, koji ju je tobože bio preuzeo od protivnika u HDZ-u, također ne izgleda kao strastveni navijač za njezinu pobjedu. Plenkovićeva stranka toliko je, pak, obuzeta sobom, da to trpi cijela država, pa što ne bi i današnja predsjednica. Tu i tamo postoje blokovi koji je i dalje podupiru, najviše zbog straha od njenih izazivača Škore i Milanovića, ali je pitanje koliko su ti krugovi utjecajni, to jest koliko su publike u stanju organizirati.

Predsjednici se lako može dogoditi da se približi rekordno niskim rezultatima iz najprotestnijih HDZ-ovih trenutaka, kao što su bila glasanja za Andriju Hebranga na predsjedničkim ili Jadranku Kosor na parlamentarnim izborima.

Kolinda Grabar-Kitarović u jednom je trenutku povjerovala da baš ona može biti odlučujući akter u ratu za HDZ. A sad joj prijeti da u tom produljenom obračunu postane prva veća usputna žrtva. Na kojoj se čak i političari Butkovićeva ranga mogu neometano iživljavati.

Izvor:Jutarnji list

Autor: Nina Đula/FOTO:Yana Paskova / REUTERS

#Kolinda Grabar-Kitarović #publika

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.