POVIJEST I SJEĆANJA

Dokument koji je promijenio tijek rata: Gdje je završilo oružje JNA povučeno iz Slovenije?

Odluka Predsjedništva SFRJ od 18. srpnja 1991. nije značila razoružavanje JNA. Zapovjedništva, vojnici, tenkovi, vozila i zrakoplovi premještani su prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, a trag pojedinih postrojbi poslije se može pratiti do Vukovara, Ovčare, Erduta, Okučana i zapadne Slavonije

Podijeli:
JNA
JNA Foto: PDN- arhiva

Kada je Predsjedništvo SFRJ 18. srpnja 1991. donijelo odluku o odlasku Jugoslavenske narodne armije iz Slovenije, u dijelu europske javnosti to se moglo protumačiti kao početak smirivanja jugoslavenske krize. Za Hrvatsku je, međutim, odluka predstavljala ozbiljno upozorenje.

JNA nije bila demobilizirana. Njezine postrojbe nisu raspuštene, a teško naoružanje nije stavljeno pod međunarodni nadzor. Odlukom je određeno da se ljudstvo i pokretna vojna imovina dvaju korpusa premjeste iz Slovenije prema Srbiji i Bosni i Hercegovini – upravo prema prostorima s kojih su se već otvarali ili pripremali novi pravci napada na Hrvatsku.

Zato povlačenje iz Slovenije nije bilo povlačenje JNA iz rata. Bilo je to pregrupiranje vojske prema novom težištu sukoba.

Izvorna odluka: 31. korpus u Srbiju, 14. korpus u BiH

Odluka je donesena nakon osmosatne rasprave, sa šest glasova za, jednim suzdržanim i jednim protiv. Predstavnik BiH Bogić Bogićević bio je suzdržan, dok je Stipe Mesić glasovao protiv, upozoravajući da bi se postrojbama i oružjem iz Slovenije mogle dodatno ojačati snage JNA usmjerene prema Hrvatskoj. Zahtijevao je da se JNA povuče i iz Hrvatske.

U prvoj i najvažnijoj točki odluke navedeno je da zapovjedništva, postrojbe i ustanove JNA prestaju biti stacionirane na teritoriju Slovenije. Ljudstvo i sva pokretna imovina 31. korpusa trebali su biti premješteni u Srbiju, a 14. korpusa u Bosnu i Hercegovinu. Rok je bio tri mjeseca.

Odluka je sadržavala ukupno deset točaka. Njome je Sloveniji naloženo da ne ometa pokrete vojske, a Štabu Vrhovne komande da osigura sigurno i učinkovito premještanje. Imovinsko-pravni sporovi nisu smjeli zaustaviti provedbu. U devetoj točki formalno se tvrdilo da odluka ne dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost Jugoslavije, premda je u stvarnosti predstavljala potvrdu da JNA napušta obranu dotadašnje države i koncentrira se na područja koja je velikosrpska politika namjeravala zadržati.

Nije odvezeno baš sve iz vojnih skladišta

Važno je razlikovati pokretnu tehniku aktivnih postrojbi od ukupnih zaliha naoružanja u Sloveniji.

Slovenska vlada 22. srpnja prihvatila je da postrojbe JNA odnesu oružje, vozila i opremu koja je bila u uporabi mirnodopskog sastava 14. i 31. korpusa. Istodobno je zahtijevala povrat naoružanja slovenske Teritorijalne obrane koje je JNA oduzela u svibnju 1990.

Tehnika koja nije bila u redovitoj uporabi trebala je ostati konzervirana i zapečaćena u skladištima, pod nadzorom međunarodnih promatrača. Zbog toga nije točna tvrdnja da je JNA iz Slovenije uspjela odvesti baš svu vojnu imovinu. Dio oružja i opreme ostao je u Sloveniji, dok su aktivne postrojbe dobile mogućnost izvlačenja svoje borbene tehnike.

Ne postoji javno dostupan, cjelovit popis svih serijskih brojeva tenkova, oklopnih vozila, topova i zrakoplova koji su iz Slovenije stigli na pojedina hrvatska bojišta. Moguće je, međutim, pratiti zapovjedništva, brigade, bojne i tipove naoružanja.

Zrakoplovi su premješteni i prije formalne odluke

Zrakoplovna komponenta počela je napuštati Sloveniju prije odluke Predsjedništva SFRJ.

Nakon napada slovenske Teritorijalne obrane na aerodrom Cerklje 27. lipnja, tijekom noći iz Slovenije je izvučeno 67 zrakoplova različitih namjena. Većina je najprije preletjela u Zemunik kod Zadra. U sastavu 82. zrakoplovne brigade nalazile su se 237. lovačko-bombarderska eskadrila sa zrakoplovima J-21 Jastreb, 238. eskadrila sa zrakoplovima J-22 Orao te 351. izviđačka eskadrila s izviđačkim inačicama Jastreba i Orla.

Kasnije su dijelovi te zrakoplovne skupine raspoređeni prema Željavi i području Banje Luke. Izviđačka 351. eskadrila premještena je iz Cerklja na Željavu te je krajem kolovoza njezino ljudstvo i oprema uključeno u 352. izviđačku eskadrilu. Ostali zrakoplovi nekadašnje 82. brigade postupno su završavali na području Mahovljana i Banje Luke, a dio njih 1992. postao je jezgra zrakoplovstva Vojske Republike Srpske.

To ne znači da je moguće svaki napad JNA na Hrvatsku povezati s konkretnim zrakoplovom iz Cerklja. Dostupni izvori uglavnom prate postrojbe i tipove letjelica, ali ne nude potpunu evidenciju pojedinačnih borbenih letova svakog premještenog zrakoplova.

aeodrom Željava

Kamo su premještene kopnene postrojbe?

Formalna odluka govorila je o premještanju 31. korpusa u Srbiju i 14. korpusa u BiH. Praktična provedba bila je složenija. Postrojbe su dijeljene, preustrojavane i priključivane drugim korpusima.

Prema vojnoj rekonstrukciji bivšeg časnika JNA Ilije Radakovića, glavni pravci bili su:

  • zapovjedništvo i prištapske postrojbe 14. korpusa premješteni su prema Doboju

  • dijelovi 1. oklopne brigade iz Vrhnike i postrojbe protuzračne obrane prema Banjoj Luci

  • motorizirana brigada iz Postojne prema Derventi i Doboju

  • dijelovi planinske brigade prema Pljevljima

  • zapovjedništvo 31. korpusa prema Tuzli

  • protuoklopna brigada iz Ptuja prema Erdutu

  • motorizirana brigada iz Maribora prema Valjevu.

Riječ je o naknadnoj vojnoj rekonstrukciji, a ne o jedinstvenom javno objavljenom operativnom planu premještanja. Ipak, pojedine pravce moguće je potvrditi praćenjem kasnije borbene uporabe tih postrojbi.

Rekonstruirana karta glavnih pravaca

Slovenija – Bosna i Hercegovina

Vrhnika i Ljubljana → Banja Luka
Postojna → Derventa i Doboj
zapovjedništvo 14. korpusa → Doboj
Cerklje → Zemunik → Željava i područje Banje Luke

Slovenija – Srbija i okupirani dijelovi Hrvatske

Maribor → Valjevo → istočna Slavonija
Ptuj → Erdut
pojedini dijelovi 31. korpusa → Srbija i Tuzla

Završno izvlačenje

Preostalo ljudstvo i osobna oprema → Luka Koper → pomorski odlazak

Ovo su rekonstruirani pravci odredišta postrojbi, a ne nužno točne prometnice kojima je prošao svaki pojedini konvoj.

Brigada iz Maribora pojavila se kod Vukovara i Ovčare

Jedan od najčvršćih dokaza o kasnijem pojavljivanju postrojbe iz Slovenije na hrvatskom bojištu odnosi se na 195. motoriziranu brigadu iz Maribora.

Predratni ustroj JNA potvrđuje da je 195. motorizirana brigada bila u sastavu mariborskog 31. korpusa te da je imala i oklopnu bojnu. Prema Radakovićevoj rekonstrukciji, motorizirana brigada iz Maribora premještena je u Valjevo.

Njezin daljnji put može se pratiti u dokumentaciji povezanoj s bitkom za Vukovar. Vojni ekspertni izvještaj korišten u predmetima pred Haškim sudom navodi da je pukovnik Mile Mrkšić 19. studenoga 1991. izdao naredbu prema kojoj je Taktička grupa 195. motorizirane brigade trebala osiguravati šire područje Ovčare. Zadatke joj je davalo zapovjedništvo 80. motorizirane brigade.

Sama ta naredba ne dokazuje sudjelovanje pripadnika brigade u pogubljenju zarobljenika na Ovčari. Dokazuje, međutim, da se postrojba čije je matično mjesto nekoliko mjeseci prije bilo u Sloveniji našla na području Vukovara neposredno nakon pada grada.

To je najjasnija dokumentirana veza između povlačenja JNA iz Slovenije i završne faze agresije na Vukovar.

Istočna Slavonija

Tenkovi iz Vrhnike prema Banjoj Luci

U Vrhniki je bila smještena 1. oklopna brigada 14. korpusa, jedna od najbolje opremljenih oklopnih postrojbi JNA. U njezinu sastavu bili su moderni tenkovi M-84, borbena vozila pješaštva M-80 i druga oklopna tehnika.

Dio brigade i protuzračne obrane premješten je prema Banjoj Luci. Ondje se nalazila 329. oklopna brigada Banjalučkog korpusa, koja je već u kolovozu 1991. otvoreno intervenirala na području Okučana. U rujnu je postala nositelj napadnih djelovanja prema Novoj Gradiški i autocesti Zagreb–Beograd.

U javnim vojnim pregledima često se navodi da su M-84 iz Vrhnike poslije uključeni u oklopne snage Banjalučkog korpusa, odnosno u 329. oklopnu brigadu i njezinu nasljednicu u Vojsci Republike Srpske. Međutim, bez serijskih brojeva nije moguće dokazati da je baš određeni tenk povučen iz Vrhnike sudjelovao u prvim napadima na Okučane ili Novu Gradišku.

Ono što je potvrđeno jest da su dijelovi vrhničke brigade završili u Banjoj Luci i da je korpus koji ih je primio istodobno vodio teške borbe u zapadnoj Slavoniji.

Protuoklopna postrojba iz Ptuja završila kod Erduta

Posebno je znakovit navod o premještanju protuoklopne brigade iz Ptuja prema Erdutu. Erdut je tijekom 1991. postao jedno od glavnih vojnih i političkih uporišta pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji, izravno povezano s operacijama JNA prema Osijeku, Vukovaru i drugim hrvatskim mjestima.

Za razliku od prisutnosti 195. brigade kod Ovčare, za cijeli put ptujske protuoklopne postrojbe nema jednako cjelovita javna dokumentacija. Zato taj pravac treba navoditi kao podatak iz vojne memoarske rekonstrukcije, a ne kao potpuno zatvorenu arhivsku činjenicu.

Stipe Mesić prepoznao je opasnost

Mesićevo protivljenje odluci nije bilo protivljenje odlasku JNA iz Slovenije. On je upozoravao na selektivno povlačenje: vojska se povlačila iz republike u kojoj je izgubila politički i vojni interes, ali je ostajala u Hrvatskoj i pritom dobivala novo ljudstvo i tehniku.

Akademska analiza Davora Marijana zaključuje da je za Hrvatsku povlačenje iz Slovenije značilo premještanje tehničkog potencijala JNA u susjednu BiH i Srbiju. Istodobno su druge oklopne i mehanizirane postrojbe JNA već zauzimale mostove na Dunavu i raspoređivale se uz granicu Hrvatske i Srbije.

Drugim riječima, tehnika iz Slovenije nije stizala na prazan prostor. Uključivala se u već pripremljen sustav vojnih snaga koje su zatvarale Hrvatsku s istoka, jugoistoka i područja Bosne i Hercegovine.

Svjedočanstvo pilota koji nije htio pucati na Hrvatsku

Ljudsku dimenziju preobrazbe JNA najbolje je izrazio Rudolf Perešin. On je 25. listopada 1991., samo dan prije konačnog odlaska posljednjih snaga JNA iz Slovenije, zrakoplovom MiG-21 iz Bihaća preletio u Austriju.

Pred svjetskom javnošću poručio je:

„Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!“

Četiri dana poslije vratio se u Hrvatsku i priključio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Poginuo je 1995. u operaciji Bljesak.

Perešinov MiG-21 nije bio zrakoplov premješten iz Cerklja. Njegovo svjedočanstvo ipak pokazuje čemu je služio zrakoplovni sustav kojemu su pridodavane postrojbe i letjelice povučene iz Slovenije: JNA je do jeseni 1991. otvoreno djelovala protiv Hrvatske.

Rudlof Perešin - povijesni prelet

Posljednji vojnici otišli su tek 26. listopada

Povlačenje teškog naoružanja trajalo je dulje od planiranog zbog rata u Hrvatskoj i poremećenih prometnih pravaca. Nakon dodatnog sporazuma od 18. listopada odlučeno je da preostali pripadnici JNA s osobnim oružjem i opremom napuste Sloveniju preko Luke Koper.

Posljednji kontingent otišao je nešto poslije ponoći 26. listopada na trajektu Venus. Time je završila prisutnost JNA u Sloveniji.

Ali rat nije završio. U trenutku kada je posljednji vojnik napustio Koper, Vukovar je već bio gotovo potpuno razoren, Dubrovnik napadnut, a borbe su se vodile u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Banovini, Lici i Dalmaciji.

Povlačenje koje je zapravo bilo koncentriranje snaga

Nije moguće dokazati put svakog komada oružja povučenog iz Slovenije. Javno dostupan cjelovit inventar ne postoji, a postrojbe su tijekom premještanja dijeljene, preimenovane i uklapane u druge sastave.

Ipak, dokumentirani trag dovoljno je jasan:

    1. motorizirana brigada iz Maribora pojavila se kod Vukovara i Ovčare

  • dijelovi 1. oklopne brigade iz Vrhnike završili su na području Banje Luke

  • Banjalučki korpus istodobno je napadao Okučane i Novu Gradišku

  • protuoklopna postrojba iz Ptuja, prema vojnoj rekonstrukciji, premještena je prema Erdutu

  • zrakoplovi iz Cerklja otišli su prema Zemuniku, Željavi i području Banje Luke.

Odluka od 18. srpnja 1991. zbog toga nije bila običan administrativni dokument o napuštanju slovenskih vojarni. Njome je omogućen prijenos borbenog potencijala JNA iz rata koji je u Sloveniji izgubila prema ratu koji je protiv Hrvatske tek namjeravala voditi punom snagom.

JNA se iz Slovenije povukla. Iz rata protiv Hrvatske nije.

Odluku možete pročitati OVDJE

Izvori: javno dostupni podaci

Izvor:PDN

Autor: Dražen Šemovčan Šeki

Povezani članci