Duško Malović, bivši tjelohranitelj, povezuje se s pokoljem hrvatskih civila na Banovini 1991. godine

Ubojstva hrvatskih civila u Novom Selu Glinskom, počinjena 3. i 16. listopada 1991. godine, među najtežim su ratnim zločinima na području Banovine. U napadima srpskih teritorijalnih i paravojnih snaga stradali su stanovnici koji nisu napustili svoje domove, uključujući žene, starije osobe i djecu. Posebnu pozornost u opisima tih događaja privlači ime Duška Malovića, čovjeka koji je prije rata radio kao tjelohranitelj tada iznimno popularne hrvatske pjevačice Tatjane Matejaš, poznatije kao Tajči.

Malović se u više objavljenih prikaza zločina spominje kao nekadašnji pripadnik Kontraobavještajne službe JNA (KOS) i vođa naoružane skupine koja je sredinom listopada 1991. sudjelovala u napadu na selo. Njegovu povezanost s pjevačicom i ulogu u ratnim događajima opisivali su mediji, među kojima i Dnevno.hr.

Dva napada na hrvatsko stanovništvo

Novo Selo Glinsko, nedaleko od Gline, tijekom listopada 1991. bilo je izloženo dvama napadima u kojima su ubijeni hrvatski stanovnici.

Prvi napad dogodio se 3. listopada, kada su u selo ušle postrojbe Teritorijalne obrane Petrinja i Teritorijalne obrane Glina. Prema ranijim izvještajima o kaznenim postupcima, tada je ubijeno devet civila. Dio stanovnika uspio je napustiti selo, dok su preostali nastavili živjeti u svojim kućama.

Trinaest dana poslije uslijedio je novi napad. Dana 16. listopada u selo je iz smjera Luščana stigla naoružana skupina koja se u pojedinim izvorima naziva „Kamijev vod smrti“.

Prema opisu događaja koji je objavila Hrvatska katolička mreža, pripadnici skupine bili su odjeveni u maskirne odore i imali pokrivena lica. Među njima se nalazio i vodič Mile Paspalj, poznat pod nadimkom Baćo, dok se kao zapovjednik navodi Duško Malović.

Napadači su okupili preostale civile, odvojili muškarce od žena te ih odveli na različita mjesta u selu. Muškarci su ubijeni vatrenim oružjem, a žene su zatvorene u podrumski prostor objekta koji je potom pogođen projektilom iz ručnog raketnog bacača.

Među žrtvama bila je petnaestogodišnja Katica Šimanović, najmlađa žrtva zločina.

Tko je bio Duško Malović?

Ime Duška Malovića posebno se ističe zbog njegove predratne povezanosti s hrvatskom estradom.

Prema ranijim medijskim zapisima, Malović je bio pripadnik vojne kontraobavještajne službe, a jedno je vrijeme radio kao tjelohranitelj Tatjane Matejaš, pjevačice koja je početkom devedesetih godina nastupala pod umjetničkim imenom Tajči.

U istim se izvorima spominje i njegova povezanost s uzgojem i dresurom pasa za borbe.

Tijekom rata njegovo se ime pojavljuje u opisima djelovanja srpskih paravojnih skupina na Banovini. Sudionici napada na Novo Selo Glinsko, prema tim zapisima, zapovjednika su oslovljavali s „poručniče Duško“.

Za razliku od ostalih maskiranih pripadnika skupine, Malović navodno nije skrivao lice.

Prema ranijem pisanju Braniteljskog portala, Malović je 1993. godine ubijen u Beogradu, u događaju koji je opisan kao mafijaški obračun.

Međutim, dostupni izvori ne omogućuju neovisnu potvrdu svih navoda o njegovoj predratnoj djelatnosti ni točnoj zapovjednoj ulozi u zločinu. Zato ih treba razlikovati od dokumentiranih činjenica o stradanju stanovnika Novog Sela Glinskog.

Kaznene istrage i potraga za odgovornima

Zločin u Novom Selu Glinskom bio je predmet policijskih istraga i kaznenih postupaka.

U lipnju 2015. godine hrvatska policija uhitila je Milu Paspalja, tada 73-godišnjaka, zbog sumnje da je sudjelovao u ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva.

Kako je tada izvijestila Hina, a prenio Index.hr, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo je istragu protiv Paspalja i još trojice državljana Srbije koji nisu bili dostupni hrvatskom pravosuđu.

Paspalj se u ranijem postupku protiv pripadnika srpske Teritorijalne obrane pojavljivao kao svjedok. Međutim, nakon novih iskaza svjedoka, policija ga je osumnjičila za sudjelovanje u zločinu, odnosno za prokazivanje stanovnika hrvatske nacionalnosti.

U prethodnim postupcima spominjali su se i drugi pripadnici Teritorijalne obrane Glina, uključujući zapovjednika Vladu Čupovića.

Podaci o istragama iz 2015. potvrđuju da su hrvatska pravosudna tijela postupala u ovom predmetu, ali se iz tih izvještaja ne može zaključiti kakav je konačni sudski ishod za svakoga od osumnjičenih.

Sudbina nestalih još uvijek nije potpuno razriješena

Dokumentacijski podaci i objave o obljetnicama zločina razlikuju se u ukupnom broju stradalih, ovisno o tome obuhvaćaju li samo ubijene civile ili zajedno poginule i nestale civile te hrvatske branitelje.

U ranijim izvještajima o kaznenom postupku navode se 32 ubijena civila. S druge strane, Sisačko-moslavačka županija u službenoj objavi od 17. listopada 2026. navodi ukupno 33 poginula i nestala civila i branitelja Novog Sela Glinskog.

Županija je potvrdila da su u napadima 3. i 16. listopada 1991. ubijeni stanovnici koji su ostali u svojim domovima. Među njima su bile starije osobe i petnaestogodišnja Katica Šimanović.

Unatoč proteku 35 godina od zločina, sudbina dijela stradalih još uvijek nije potpuno razjašnjena. Obitelji pojedinih žrtava nastavljaju tragati za posmrtnim ostacima svojih bližnjih.

U Novom Selu Glinskom obilježena 35. godišnjica stradanja

U petak, 16. listopada 2026. godine, u Novom Selu Glinskom održana je komemoracija u spomen na poginule i nestale stanovnike mjesta.

Prema službenoj objavi Sisačko-moslavačke županije, obilježavanju su nazočili članovi obitelji žrtava, predstavnici braniteljskih udruga, mještani te predstavnici državnih i lokalnih vlasti.

Među nazočnima bili su zamjenik župana Mihael Jurić kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske te gradonačelnik Gline Ivan Janković.

Obilježavanje obljetnice ponovno je podsjetilo na sudbinu stanovnika koji su ubijeni tijekom listopada 1991. i na činjenicu da obitelji dijela žrtava ni danas nemaju odgovore o mjestima njihova posljednjeg počivališta.