Nakon 80 godina konačno će dobiti grob: u Donjem Maclju pokop 500 hrvatskih žrtava iz Slovenije

Osam desetljeća nakon što su ubijeni, posmrtni ostaci 500 hrvatskih žrtava dobit će trajno počivalište u Domovini. Komemoracija, posljednji ispraćaj i pokop održat će se u subotu, 22. kolovoza 2026., od 10 sati kod Spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju.

Komemoraciju organizira Ministarstvo hrvatskih branitelja. Nazočit će joj potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok će misu zadušnicu i sprovodne obrede predvoditi vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Pokop se održava dan uoči 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Time će Donji Macelj još jednom postati mjesto nacionalnog sjećanja na ljude kojima su oduzeti život, ime i grob.

Iz Slovenije vraćeni nakon 80 godina

Republika Hrvatska preuzela je posmrtne ostatke 13. svibnja 2026. u prvoj međudržavnoj primopredaji te vrste između Hrvatske i Slovenije. Službeni dio protokola održan je u Spomen-parku Dobrava u Mariboru, gdje su predstavnici dviju država potpisali zapisnik o primopredaji, nakon čega su lijesovi prevezeni preko graničnog prijelaza Macelj.

Ondje ih je molitvom dočekao i blagoslovio mons. Jure Bogdan. Ministar Tomo Medved tada je poručio kako je preuzimanje prije svega humanitaran i civilizacijski čin jer „svaka žrtva zaslužuje dostojanstven ukop“.

Žrtve su ekshumirane iz četiriju masovnih grobnica na trasi Križnog puta hrvatskih skupina kroz Sloveniju, od svibnja do jeseni 1945. godine:

• Trebče – 10 žrtava

• Podstenice, odnosno Rugarski klanci – 22 žrtve

• Košnica pri Celju – 307 žrtava

• Cerklje ob Krki – 161 žrtva

Slovenski stručnjaci ekshumirali su njihove posmrtne ostatke od 2013. do 2017. godine. Do predaje Hrvatskoj bili su pohranjeni u kosturnici na groblju Dobrava u Mariboru.

Među ubijenima bilo je i maloljetnika

Prema nalazima koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja, riječ je isključivo o muškarcima. Većina je u trenutku smrti imala između 18 i 40 godina, ali među njima je bilo i maloljetnika.

Na kostima su pronađeni tragovi nasilne smrti, među ostalim prostrijelne rane i prijelomi. Na temelju odjeće te pronađenih osobnih i vjerskih predmeta utvrđeno je da je riječ o Hrvatima koje su partizanske jedinice pogubile u Sloveniji nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

Zbog proteka vremena i velike fragmentiranosti posmrtnih ostataka preliminarno je ocijenjeno da pojedinačna identifikacija neće biti moguća. Upravo zato zajednički pokop ima dodatnu težinu: žrtvama možda neće biti moguće vratiti pojedinačna imena, ali nakon osam desetljeća više neće biti bez groba.

VIDEO: Primopredaja posmrtnih ostataka na Maclju

Zašto baš Donji Macelj?

Donji Macelj jedno je od središnjih hrvatskih mjesta sjećanja na žrtve Križnog puta i poratnih komunističkih likvidacija. U maceljskim šumama nakon završetka Drugoga svjetskog rata ubijani su zarobljenici dovođeni s križnih putova, a brojna grobišta desetljećima su ostala prešućena i neistražena.

Iz 23 istražene jame početkom devedesetih ekshumirani su posmrtni ostaci 1.163 osobe. Nakon dvanaest godina pohrane na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu pokopani su 22. listopada 2005. u zajedničkoj grobnici. Spomen-crkva Muke Isusove uz grobnicu dovršena je i blagoslovljena 2007. godine. U lipnju 2021. na istome memorijalnom prostoru pokopani su i posmrtni ostaci još 84 muškarca, ekshumirana na širem području Maceljske gore.

Važno je pritom razlikovati dvije činjenice: 500 žrtava koje će biti pokopane 22. kolovoza nisu pronađene u maceljskim jamama, nego u četirima masovnim grobnicama u Sloveniji. Donji Macelj odabran je kao mjesto njihova trajnog počivališta i zajedničkog spomena.

Program komemoracije 22. kolovoza

9:30 – 9:55 sati
Okupljanje uzvanika kod Spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju.

10:00 – 12:00 sati
Komemorativni program:

• sveta misa zadušnica ispred crkve

• sprovodni obredi, blagoslov lijesova i molitva

• prigodna obraćanja

• polaganje vijenaca i paljenje svijeća

Dan sjećanja koji obvezuje na istinu

Europski dan sjećanja obilježava se 23. kolovoza, na datum potpisivanja pakta Molotov–Ribbentrop 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez podijelili istočnu Europu na interesne sfere. Europski parlament 2009. pozvao je da se taj datum obilježava kao dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a Hrvatska ga kao spomendan obilježava od 2011. godine.

Pokop 500 hrvatskih žrtava upravo uoči toga dana nije samo završetak dugog administrativnog i forenzičkog postupka. To je čin vraćanja ljudskog dostojanstva onima koji su ubijeni bez suđenja i desetljećima ostavljeni u prikrivenim grobnicama izvan Domovine.

Njihova imena možda više neće biti moguće utvrditi. Njihov broj, mjesta na kojima su pronađeni i tragovi nasilja ipak svjedoče o stvarnim ljudima i stvarnom zločinu. U Donjem Maclju dobit će ono što im je 1945. bilo oduzeto – dostojanstven posljednji ispraćaj, molitvu i grob.

Izvori: Ministarstvo hrvatskih branitelja – najava komemoracije i pokopa 22. kolovoza 2026.; Ministarstvo hrvatskih branitelja – preuzimanje 500 hrvatskih žrtava iz Slovenije