Povijesni poziv predsjednika Tuđmana u zoru „Oluje“

U rano jutro 4. kolovoza 1995., s prvom „grmljavinom“ vojno-redarstvene operacije „Oluja”, predsjednik dr. Franjo Tuđman uputio je povijesni proglas građanima srpske nacionalnosti na okupiranim područjima. Službeni proglas javnosti su odmah nakon početka operacije u pet sati ujutro prvi prenijeli Hrvatska radiotelevizija na svojim radijskim i televizijskim kanalima te Hrvatska izvještajna novinska agencija koja je vijest odmah proslijedila domaćim i svjetskim medijima. Ključna poruka proglasa bila je jasna:, a odnosila se na to da Srbi  ostanu u svojim domovima, te da im Hrvatska  jamči sigurnost i sva građanska prava.

Poziv koji se danas prečesto prešućuje

U izvornom tekstu proglasa predsjednik Tuđman poručio je:

„Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti […] da ostanu kod svojih kuća i, bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast.“

U nastavku im je zajamčio sva građanska prava i mogućnost sudjelovanja na izborima za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu i Ustavnom zakonu, uz prisutnost međunarodnih promatrača.

Pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, bez obzira na to jesu li mobilizirani svojevoljno ili prisilno, pozvao je da predaju oružje. Zauzvrat im je ponuđena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima. Za začetnike pobune poruka je također bila jasna: mogu prihvatiti oprost ili pravično suđenje za počinjena nedjela.

U svega nekoliko odlomaka izrečene su tri temeljne poruke: civili neka ostanu u svojim domovima, njihovi životi i imovina bit će zaštićeni, a pripadnicima paravojnih postrojbi koji polože oružje bit će omogućen oprost – osim, razumije se, počiniteljima ratnih zločina.

Može li poziv biti jasniji?

Hrvatska je država od potpisivanja Sarajevskog sporazuma, i tijekom tri i pol godine djelovanja UNPROFOR-a, činila sve da se okupirana područja integriraju u ustavno-pravni poredak Hrvatske mirnim putem. Svi napori hrvatske države i međunarodne zajednice za mirno rješenje krize propali su zbog tvrdokornog odbijanja vođa pobune. Nakon što su dan ranije u Ženevi propali i posljednji pregovori pod okriljem međunarodnih posrednika, službeni Zagreb bio je prisiljen pokrenuti legitimnu redarstveno-vojnu akciju za obnovu svojeg suvereniteta.

U svojem obraćanju, predsjednik Tuđman uputio je izravan apel civilima i pripadnicima paravojnih postrojbi. Pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u ovoj bezumnoj pobuni, da ostanu u svojim kućama i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu dočekaju hrvatsku vlast. Istovremeno je pozvao pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su dobrovoljno ili prisilno mobilizirani, da predaju oružje hrvatskim vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljen oprost prema hrvatskim zakonima.

Proglas je sadržavao tri ključne poruke. Prva je bila poziv na ostanak civilnog stanovništva kako bi sigurno u svojim kućama dočekali dolazak hrvatskih vlasti. Druga poruka bila je čvrsto jamstvo prava, odnosno zaštita života, imovine i svih ustavnih sloboda za sve građane koji nisu sudjelovali u pobuni. Treća točka bila je ponuda amnestije za vojnike koji odmah predaju oružje, pod uvjetom da nisu počinili ratne zločine.

Reakcija političkog i vojnog vrha u Kninu na pokretanje operacije i upućeni proglas bila je obilježena potpunim odbijanjem suradnje te hitnim provođenjem ranije pripremljenih planova za evakuaciju stanovništva. Već u kasnim popodnevnim satima istoga dana, točnije u 16:45, predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine Milan Martić potpisao je službenu zapovijed, pod brojem 2-3113-1/95, o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac, čime su apeli iz Zagreba svjesno ignorirani radi organiziranog povlačenja. Istovremeno, reakcija službenog Beograda na čelu sa Slobodanom Miloševićem bila je obilježena potpunom pasivnošću i izostankom bilo kakve vojne pomoći Kninu, dok su državni mediji u Srbiji u prvim satima operacije minimizirali vijesti o napadu kako bi se spriječila panika u vlastitoj javnosti.

Tekst proglasa istog su dana u svojim izvanrednim i redovnim izdanjima opširno prenijele i glavne dnevne novine poput Večernjeg lista, Vjesnika i Slobodne Dalmacije. Iako je vodstvo iz Knina ubrzo provelo planiranu evakuaciju većeg dijela stanovništva prema Bosni i Hercegovini te Srbiji, ovaj proglas ostaje ključni povijesni dokument koji svjedoči o službenoj namjeri Hrvatske da zaštiti sve svoje građane i izbjegne humanitarnu krizu.

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)