U SLOVENSKIM ŠUMAMA JOŠ UVIJEK SE KRIJU GROBOVI TISUĆA HRVATA: Više od 750 prikrivenih grobišta i dalje čeka istinu

Osam desetljeća nakon Bleiburga brojna pitanja ostaju bez odgovora

Osamdeset godina nakon Bleiburga i Križnog puta, slovenske šume i dalje skrivaju jednu od najvećih neistraženih tragedija hrvatske povijesti. Tisuće hrvatskih vojnika i civila ubijenih nakon završetka Drugoga svjetskog rata još uvijek nemaju obilježen grob, a mnoga mjesta njihova stradanja tek čekaju sustavna istraživanja. Upravo toj temi posvećena je nova knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“, o kojoj su u podcastu „Špica s Macanom“ govorili slovenski povjesničar Mitja Ferenc i predsjednik Upravnog odbora Školska knjiga Ante Žužul.

Više od 750 otkrivenih lokacija

Prema riječima Mitje Ferenca, tijekom posljednjih dvadesetak godina u Sloveniji je evidentirano više od 750 prikrivenih grobišta. Kada su istraživanja započela, postojali su podaci tek o nekoliko desetaka lokacija. Danas je poznato da se radi o stotinama mjesta na kojima su završile žrtve poratnih likvidacija, među kojima velik broj Hrvata. Cilj istraživača nije samo pronaći grobišta, nego potvrditi postojanje žrtava, obilježiti mjesta stradanja i omogućiti dostojan pokop.

Ferenc je upozorio da konačne razmjere zločina još uvijek nije moguće precizno utvrditi jer mnoga grobišta nisu istražena, a dio dokumentacije i dalje je nedostupan istraživačima.

Tezno, Kočevski Rog i stotine neobilježenih jama

Jedno od najpoznatijih stratišta nalazi se kod Maribora, u Teznom, gdje je tijekom gradnje autoceste 1999. godine na samo 70 metara protutenkovskog rova pronađeno 1.179 žrtava. Naknadnim istraživanjima utvrđeno je da se rov sa žrtvama proteže najmanje 930 metara, što ga svrstava među najveća poznata poratna stratišta u Europi.

Među najpoznatijim mjestima stradanja nalaze se i Kočevski Rog, Huda Jama, Macesnova Gorica te brojne druge lokacije koje su desetljećima bile skrivene od javnosti. Mnoge od njih otkrivene su tek nakon demokratskih promjena i raspada komunističkog sustava.

Knjiga koja prekida desetljeća šutnje

Ante Žužul istaknuo je kako je knjiga nastala iz potrebe da se javnosti predstave rezultati znanstvenih istraživanja i da se progovori o sudbinama ljudi koji su nestali bez groba i bez prava na sjećanje. Riječ je o djelu koje objedinjuje višegodišnja istraživanja slovenskih povjesničara i arheologa te donosi pregled lokacija, svjedočanstava i rezultata ekshumacija.

Monografija autora Mitje Ferenca i arheologa Uroš Košir predstavljena je početkom godine u Zagrebu, a stručna javnost ocijenila ju je jednim od najznačajnijih djela o poratnim komunističkim zločinima na prostoru Slovenije.

Istina kao dug prema žrtvama

Istraživanja prikrivenih grobišta nisu samo povijesno pitanje. Ona predstavljaju civilizacijsku obvezu prema desecima tisuća ljudi koji su ubijeni bez suđenja i pokopani u tajnosti. Obitelji mnogih žrtava ni danas ne znaju gdje počivaju njihovi najbliži.

Zbog toga su knjige poput „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“ mnogo više od povijesnih studija. One predstavljaju pokušaj vraćanja imena, dostojanstva i mjesta u nacionalnom sjećanju onima koji su desetljećima bili prešućivani. Osamdeset godina nakon Bleiburga, potraga za istinom još uvijek traje.