Cijene hrane mogle bi rasti svake godine: Stručnjaci otkrili razloge

Znanstvenici upozoravaju da će cijene hrane od sada rasti svake godine. Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2 posto godišnje, prema novoj studiji u Njemačkoj.

Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena dovodi do toga da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije, dakle veći udio prihoda kućanstva potrošit će se na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima, piše ScienceAlert.

Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.

Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.

Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te još gore što će otežati pristup ruralnim zajednicama.

Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju sigurnost hrane.

Rast inflacije

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3 posto godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.

Vjerojatno bi morali napraviti kompromis i izabrati između kvalitete i cijene. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.

Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane.

Prilagodba i obrazovanje

Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena.

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.

Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji bi mogli ostati zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjene dostupnosti hrane.