No, Trumpov pravi cilj možda nije sigurnost niti su to minerali...
Uoči možda i ključnog sastanka na kojem će se odlučiti o budućnosti Grenlanda, tenzije su na vrhuncu. Grenlanđani se nadaju da će u Washingtonu prevladati razborita diplomacija, a europski čelnici u žurbi pokušavaju osmisliti strategiju nakon godina ignoriranja problema. Sastanak zakazan za srijedu u Bijeloj kući trebao bi voditi američki potpredsjednik J. D. Vance, uz sudjelovanje danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegove grenlandske kolegice Vivian Motzfeldt te američkog državnog tajnika Marca Rubija.
Transakcijska ponuda
U dosad najoštrijem zajedničkom istupu, premijeri Danske i Grenlanda poručili su da je Grenland dio Danske te da je samim time pod zaštitom NATO-a. Pokušaj SAD-a da preuzme otok ili ga prisili na odcjepljenje, upozorili su, značio bi kraj Sjevernoatlantskog saveza.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen jednoznačno je poručio: "Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, biramo Dansku". Donald Trump na to mu je odbrusio: "To je njihov problem. Ne slažem se s njima. Ne znam ni tko je on." Postojao je stvaran strah da bi Grenlanđane i Dance u Bijeloj kući mogla zadesiti ista sudbina kao Volodimira Zelenskog, koji je sa sastanka u Ovalnom uredu u veljači 2025. izašao ponižen. Da se to ne bi dogodilo, smišljao se plan kako ne razljutiti osjetljive američke dužnosnike.
Jens-Frederik Nielsen i Mette Frederiksen
Prema anonimnim izvorima Politica, Europljani bi Vanceu mogli ponuditi dogovor koji bi Trump mogao predstaviti kao pobjedu: od većih europskih ulaganja u arktičku sigurnost do američkog udjela u dobiti od eksploatacije grenlandskih minerala. EU već planira više nego udvostručiti ulaganja u Grenland u sljedećem proračunu, uključujući projekte u području kritičnih sirovina. S druge strane, nije jasno kako bi izgledao dogovor o mineralima jer Danska već godinama nudi SAD-u ulaganja, koja Amerikanci uglavnom odbijaju. Trumpov pravi cilj možda nije sigurnost niti su to minerali, nego mjesto u povijesti kao predsjednika koji je "Ameriku učinio ponovno velikom" u teritorijalnom smislu, kaže jedan diplomat.
Nakon američkog napada na Venezuelu i Trumpovih novih tvrdnji o Grenlandu, Europa je shvatila gorku istinu - da je nakon šest godina oklijevanja ostala nespremna
Bez obzira na Trumpove motive, jedno je jasno: Europa (i dalje) nema jasan plan kako se nositi s Trumpovim pritiskom. Njihova "strategija" dosad je bila držati glavu u pijesku i praviti se da će problem nestati sam od sebe ako ga ignoriraju. Priznao je to i Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu. "Europa namjerno nije izrađivala plan obrane [Grenlanda] iz straha da bi time potaknula veći interes i eskalaciju", izjavio je za Politico. No, nakon američkog napada na Venezuelu i Trumpovih novih tvrdnji o Grenlandu, Europa je shvatila gorku istinu - da je nakon šest godina oklijevanja ostala nespremna.
Novi domaćin
Iako je Rubio navodno pokušavao umiriti europske saveznike tvrdeći da invazija nije opcija te da Trump govori o dogovoru, a ne sili, rijetko je tko u Danskoj spreman osloniti se isključivo na njegove riječi. Glavnu riječ na sastanku trebao bi imati Vance, koji otvoreno podupire američko preuzimanje teritorija. Inače, sastanak se održava na danski zahtjev da se sastanu s Rubijom, no onda je Vance izrazio želju da se pridruži i tako postao domaćin. Grenlanđani sigurno nisu oduševljeni tom promjenom, osobito kad znamo koliko su hladno dočekali Vancea tijekom posjeta tom otoku.
Donald Trump
Uoči sastanka reporteri CNN-a su razgovarali s nekoliko stanovnika Nuuka, a svi su redom poručili isto: ne žele biti dio SAD-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.