Iran i Izrael razmijenili su jutros nove napade, samo dan nakon što je Teheran jasno poručio da neće pregovarati o svom nuklearnom programu dok je pod vojnom prijetnjom. Istovremeno, europske diplomacije nastoje očuvati krhke pokušaje zaustavljanja sukoba, zasad bez vidljivog uspjeha.

Oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu, izraelska vojska upozorila je na novi val raketne baraže iz Irana, što je pokrenulo sirene za zračnu uzbunu diljem središnjeg Izraela, uključujući Tel Aviv i dijelove Zapadne obale. Na nebu iznad Tel Aviva zabilježena su presretanja raketa, a eksplozije su odjekivale gradskim područjima dok su protuzračni sustavi reagirali.

Gotovo istovremeno, Izrael je pokrenuo novi niz zračnih napada na raketna skladišta i lansirne položaje unutar Irana, priopćila je izraelska vojska. Sirene su se oglasile i na jugu Izraela, dok je iz izraelske nacionalne hitne službe Magen David Adom izvijestila o intervencijama na nekoliko lokacija. Prema riječima izraelskog vojnog dužnosnika, Iran je ispalio pet balističkih projektila, no nema potvrda o izravnim pogocima.

Nisu odmah zabilježene civilne žrtve, iako su lokalni mediji objavili fotografije požara na višekatnici u središnjem Izraelu, koji je navodno izazvan krhotinama presretnute rakete.

Sukobi su se intenzivirali nakon što je Izrael prošlog petka izveo napade na ciljeve unutar Irana, tvrdeći da Teheran ubrzano razvija nuklearno oružje. Iran, koji inzistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode, odgovorio je kombinacijom raketnih i bespilotnih udara.

Prema podacima organizacije Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u, u izraelskim zračnim napadima poginulo je 639 ljudi, među kojima su i visoki vojni časnici te znanstvenici povezani s nuklearnim programom. Iranski raketni udari rezultirali su smrću 24 izraelska civila, prema tamošnjim vlastima. Reuters nije uspio neovisno potvrditi ove brojke.

Diplomacija u sjeni eksplozija

Iran je u više navrata ciljao Tel Aviv, ključni gospodarski i vojni centar, dok je Izrael uzvratio napadima na desetke vojnih ciljeva, uključujući pogone za proizvodnju projektila i navodna nuklearna istraživačka postrojenja u Teheranu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da pregovori sa SAD-om nisu mogući "dok god traje izraelska agresija". Ipak, u petak je doputovao u Ženevu na sastanak s europskim diplomatima, gdje se pokušava očuvati barem minimalni diplomatski kanal.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako će mu "biti potrebno još dva tjedna" da odluči hoće li SAD intervenirati u sukobu na strani Izraela, rekavši da je prioritet "vidjeti hoće li razum prevladati". Dodao je kako ne planira pritiskati Izrael da smanji intenzitet napada u ovom trenutku.

- Mislim da je vrlo teško postaviti taj zahtjev upravo sada. Ako netko pobjeđuje, malo je teže to učiniti nego ako netko gubi, ali spremni smo, voljni i sposobni, razgovarali smo s Iranom i vidjet ćemo što će se dogoditi - rekao je Trump.

Unatoč diplomatskom okupljanju u Ženevi, znakovi napretka su gotovo nepostojeći. Trump je skeptičan u pogledu europskih nastojanja:

— Iran ne želi razgovarati s Europom. Žele razgovarati s nama. Europa neće moći pomoći u ovome - ustvrdio je.

U međuvremenu, stotine američkih državljana napustile su Iran, prema internom izvješću State Departmenta.

UN pod pritiskom, Rusija i Kina traže deeskalaciju

Izraelski predstavnik pri UN-u, Danny Danon, obavijestio je Vijeće sigurnosti da Izrael neće obustaviti napade dok god postoji prijetnja od iranskog nuklearnog oružja. Iranski izaslanik Amir Said Iravani pozvao je na hitnu reakciju UN-a i izrazio zabrinutost zbog mogućeg ulaska SAD-a u rat.

Rusija i Kina zatražile su trenutnu deeskalaciju i hitan prekid sukoba.

U neslužbenom razgovoru s Reutersom, visoki iranski dužnosnik izjavio je kako je Iran voljan razgovarati o ograničenju obogaćivanja uranija, no odbacuje svaku opciju koja bi potpuno zabranila to pravo, "posebno sada pod izraelskim udarima".