Ključni elementi Rezolucije 1481 uključuju:

1. Osuda zločina totalitarnih komunističkih režima: Rezolucija osuđuje masovne povrede ljudskih prava koje su počinili totalitarni komunistički režimi, uključujući genocid, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike represije.

2. Spomen na žrtve: Rezolucija naglašava važnost odavanja počasti žrtvama ovih režima i poziva na podizanje svijesti o zločinima komunizma kako bi se spriječilo ponavljanje takvih zločina u budućnosti.

3. Poziv na javnu raspravu: Rezolucija poziva na javnu osudu i osudu zločina komunističkih režima, te naglašava potrebu za otvorenom i jasnom raspravom o zločinima ovih režima.

4. Poticanje obrazovanja: Rezolucija sugerira da bi se o zločinima komunizma trebalo podučavati u školama kako bi se mladi naraštaji informirali o povijesti totalitarnih režima i kako bi se promicali demokratski principi i ljudska prava.

Primjena Rezolucije:

- Rezolucija nije pravno obvezujuća, već ima simbolički i moralni karakter. Njen cilj je potaknuti članice Vijeća Europe da priznaju zločine komunističkih režima i da u svojim društvima promiču svijest o povijesnim činjenicama.

- Odnosi se na sve zemlje članice Vijeća Europe, ali posebnu težinu ima za države koje su bile pod vlašću komunističkih režima, poput bivših socijalističkih zemalja istočne i srednje Europe.

Smjernice i obveze:

- Iako nije pravno obvezujuća, Rezolucija poziva države članice da prepoznaju važnost sjećanja na zločine totalitarnih režima i da razviju politike koje će osigurati da se ti zločini ne zaborave.

- Zemlje članice se potiču na poduzimanje koraka prema dokumentiranju i istraživanju tih zločina, kao i na edukaciju o istima.

Zaključno, Rezolucija 1481 ima za cilj osuditi zločine komunističkih režima i osigurati da sjećanje na te zločine ostane živo kroz obrazovanje i javnu raspravu.

Rezolucija Vijeća Europe br. 1481 nema kaznenih odredbi ili pravno obvezujućih sankcija prema onima koji se ne pridržavaju njezinih preporuka. Radi se o rezoluciji koja ima simbolički, moralni i politički karakter, a ne o zakonu koji nameće pravne obveze ili kazne.

Glavni razlozi za to su:

1. Karakter Vijeća Europe: Vijeće Europe je međunarodna organizacija koja se bavi promicanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Njegove rezolucije i preporuke, uključujući Rezoluciju 1481., nisu pravno obvezujući akte za države članice.

2. Namjena Rezolucije: Cilj Rezolucije 1481 je potaknuti moralnu i političku osudu zločina komunističkih režima te promicati sjećanje na te zločine kroz obrazovanje i javnu raspravu, a ne uspostaviti pravni okvir za kaznene mjere.

3. Pravni utjecaj: Iako Vijeće Europe usvaja konvencije koje mogu biti pravno obvezujuće ako ih zemlje članice ratificiraju (poput Europske konvencije o ljudskim pravima), rezolucije poput 1481. nisu te vrste dokumenata. One služe kao preporuke ili smjernice za članice, ali ne nose sa sobom kaznene posljedice u slučaju nepridržavanja.

Nepridržavanje smjernica i preporuka iz Rezolucije 1481. ne povlači za sobom nikakve kaznene sankcije ili pravne posljedice. Njena snaga leži u moralnom i političkom utjecaju, a ne u pravnoj prisili.

Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine** donesena je od strane Hrvatskog sabora 30. lipnja 2006. godine. Ova deklaracija izražava osudu zločina počinjenih od strane komunističkog režima u Hrvatskoj u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata pa sve do raspada Jugoslavije i stjecanja hrvatske nezavisnosti.

Ključne točke Deklaracije:

1. Osuda zločina: Deklaracija jasno osuđuje sve zločine počinjene tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, uključujući progone, egzekucije, političke procese, zatvaranja, mučenja i druge oblike represije.

2. Sjećanje na žrtve: U Deklaraciji se izražava duboka sućut prema svim žrtvama komunističkog režima i naglašava se važnost očuvanja sjećanja na te žrtve kako bi se osiguralo da se takvi zločini nikada više ne ponove.

3.Istraživanje i dokumentiranje zločina: Deklaracija potiče na nastavak istraživanja i dokumentiranja zločina počinjenih tijekom komunističkog režima, uključujući rad državnih institucija, povjesničara i nevladinih organizacija.

4. Poziv na pravnu obradu: Deklaracija potiče nadležne institucije, poput pravosudnih tijela i policije, da istraže i procesuiraju počinitelje zločina, gdje god je to moguće, u skladu s važećim zakonima Republike Hrvatske.

Obveze i dužnosti:

- Državne institucije:Država, kroz svoje institucije, ima obvezu podržati istraživanje i dokumentiranje zločina počinjenih tijekom komunističkog režima te, gdje je to moguće, provesti kazneni progon počinitelja zločina.

- Obrazovanje i sjećanje: Deklaracija potiče na uvođenje sadržaja vezanih uz zločine komunističkog režima u obrazovni sustav, kako bi se osiguralo da mlade generacije budu svjesne tih povijesnih činjenica.

Kaznene odredbe:

- Deklaracija nema pravno obvezujući karakter: Slično kao i Rezolucija 1481. Vijeća Europe, ova Deklaracija nema kaznene odredbe niti pravne sankcije za one koji se ne pridržavaju njenih smjernica.

- Moralna i politička težina: Deklaracija ima moralni i politički značaj, služeći kao smjernica za državne institucije i društvo u cjelini, ali ne predviđa izravne kaznene posljedice ili sankcije.

Deklaracija o osudi zločina komunističkog režima u Hrvatskoj izražava jasnu osudu tih zločina i postavlja smjernice za istraživanje, obrazovanje i sjećanje na njih, ali ne sadrži pravno obvezujuće kaznene odredbe. Njen glavni cilj je moralna i politička osuda te poticanje na istraživanje i obrazovanje o zločinima komunističkog režima.

Pitanje o isticanju komunističkih simbola, poput zvijezde petokrake i jugoslavenske zastave, u Hrvatskoj, kao i pitanje o korištenju obilježja HOS-a (Hrvatskih obrambenih snaga) iz Domovinskog rata, vrlo je osjetljivo i izaziva brojne polemike.

Isticanje komunističkih simbola

1. Pravna situacija:
   - U Hrvatskoj ne postoji zakon koji izričito zabranjuje ili kriminalizira isticanje komunističkih simbola, poput crvene zvijezde petokrake ili jugoslavenske zastave. Ove simbole neki vide kao podsjetnik na represivni režim, dok ih drugi povezuju s antifašističkim pokretom tijekom Drugog svjetskog rata.

2. Interpretacija i praksa:
- U pravnom smislu, isticanje tih simbola može biti sankcionirano samo ako postoji dokaz da se to čini s namjerom poticanja mržnje, nasilja ili drugih oblika netolerancije. U tom slučaju bi se moglo primijeniti kazneno pravo, konkretno odredbe koje se odnose na javno poticanje na nasilje i mržnju.

Obilježja HOS-a iz Domovinskog rata

1. Pravna situacija:
   - HOS je bio legitimna vojna formacija tijekom Domovinskog rata koja je djelovala pod zapovjedništvom Hrvatske vojske. Međutim, njihov amblem, koji sadrži pozdrav "Za dom spremni," izaziva kontroverze jer se povezuje s ustaškim pokretom iz Drugog svjetskog rata. No, isti taj znak odobren je od Ministarstva uprave, što znači povezuje se i s Domovinskim ratom

2. Praksa i sudska tumačenja:
- U nekoliko sudskih presuda u Hrvatskoj, korištenje pozdrava "Za dom spremni" u javnom prostoru bilo je sankcionirano. Argumentacija sudova temelji se na činjenici da taj pozdrav nosi konotacije koje se povezuju s ustaškim režimom i genocidom nad Srbima, Romima, Židovima i antifašistima tijekom Drugog svjetskog rata. No, ima slučajeva da i nije kažnjavan. Obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata, sudionici tih obljetnica, pripadnici HOS-a, koji su branili Domovinu, svojim odobrenim pokličem "Za dom spremni", prisjećaju se na svoje poginule hrvatske braniteje i odaju počast svima stradalim u Domovinskom ratu, kako tu tretirati ustaštvo? Nikako, to je poklič vezan za Domovinski rat!

Razlika u postupanju

1. Povijesni kontekst:
- Zvijezda petokraka ima dvostruku povijesnu ulogu: kao simbol antifašističke borbe tijekom Drugog svjetskog rata, ali i kao simbol represije pod komunističkim režimima. U Hrvatskoj je ovaj simbol bio povezan s Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA), koja je tijekom Domovinskog rata bila agresor.
- Nasuprot tome, pozdrav "Za dom spremni" iz Domovinskog rata povezuje se s ustaškom prošlošću, koja je u Hrvatskoj legalno osuđena.

2. Primjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Čl. 5):
- Ovaj članak predviđa kazne za osobe koje ističu simbole, ambleme ili druga obilježja kojima se narušava javni red i mir ili potiče na nasilje ili mržnju. U praksi, suci često uzimaju u obzir povijesni kontekst i percepciju simbola prilikom donošenja odluka o sankcijama.

ŠTO ONDA I KAKO PRAVNO POSTUPITI?

- Zvezda petokraka: Nije izričito zabranjena u Hrvatskoj, ali njezino isticanje može biti sankcionirano ako se smatra da potiče mržnju ili nasilje.

- Pozdrav "Za dom spremni": Često je sankcioniran zbog njegove povezanosti s ustaškim režimom, unatoč tome što je korišten tijekom Domovinskog rata.

Razlika u postupanju prema ovim simbolima temelji se na njihovoj povijesnoj konotaciji i načinu na koji su oni percipirani u javnosti i pravosuđu. Dok jedan simbol (petokraka) nosi dvojaku povijesnu vrijednost, drugi (pozdrav "Za dom spremni") je opterećen negativnim povijesnim naslijeđem koje se u modernoj Hrvatskoj osuđuje.

Razlika između tretmana komunističkih simbola (poput zvijezde petokrake) i obilježja HOS-a, uključujući pozdrav "Za dom spremni", u Hrvatskoj jest složena i rezultat je specifičnih povijesnih, političkih i pravnih okolnosti. Razmotrit ćemo nekoliko ključnih aspekata koji su doveli do ovih različitih tretmana:

1. Povijesna percepcija i kontekst
- Zvezda petokraka: Ovaj simbol je bio prisutan tijekom Drugog svjetskog rata kao oznaka partizanskog pokreta, koji se borio protiv fašizma i nacizma. U mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, partizani su nakon rata doživljeni kao osloboditelji, unatoč kasnijim zločinima počinjenim pod komunističkim režimom. Tako je zvezda petokraka postala simbol pobjede nad fašizmom, iako je kasnije bila povezana s represijom u socijalističkoj Jugoslaviji. U Domovinskom ratu, JNA je koristila ovaj simbol, što ga čini osjetljivim za mnoge Hrvate, ali njegov povijesni antifašistički kontekst često prevladava u interpretacijama.

- Pozdrav "Za dom spremni": Iako se koristio tijekom Domovinskog rata, ovaj pozdrav nosi duboke veze s ustaškim pokretom iz Drugog svjetskog rata, koji je bio fašistički i odgovoran za brojne zločine protiv čovječnosti. Zbog toga, upotreba ovog pozdrava nosi sa sobom snažne asocijacije na ustašku ideologiju, što ga čini neprihvatljivim u mnogim javnim i pravnim okvirima, unatoč činjenici da su ga koristili i  hrvatski branitelji.

2. Pravna tumačenja i sudska praksa
- Zvezda petokraka: Pravna tumačenja i sudska praksa u Hrvatskoj nisu dosljedno zabranila zvijezdu petokraka, uglavnom zbog njene dvosmislene povijesne uloge. U nekim slučajevima, sudovi su odbacili kaznene prijave za nošenje ili isticanje ovog simbola, tumačeći da on sam po sebi ne promovira mržnju, osim ako se ne koristi na način koji bi poticao nasilje ili mržnju.

- Pozdrav "Za dom spremni": Suci i pravna tijela u Hrvatskoj često su ovaj pozdrav ocjenjivali kao problematičan zbog njegovih povijesnih konotacija i korištenja u kontekstu ustaškog režima. Sudske odluke uglavnom su bile usmjerene na ograničavanje javnog korištenja tog pozdrava, uzimajući u obzir da se on može vrijeđati osjećaje žrtava fašističkog terora i promovirati ekstremizam.

3. Politička i društvena dinamika
- U društvenom i političkom diskursu, zvijezda petokraka često se brani kao simbol antifašističke borbe, koja ima značajnu važnost u hrvatskoj i europskoj povijesti. Ova povijesna vrijednost antifašizma igra ključnu ulogu u percepciji ovog simbola.

- S druge strane, pozdrav "Za dom spremni" doživljava se kao simbol koji je, zbog svoje ustaške prošlosti, nepopravljivo povezan s fašističkom ideologijom, iako su ga koristile i legalne hrvatske postrojbe tijekom Domovinskog rata. Zbog toga, iako su neki pripadnici HOS-a smatrali ovaj pozdrav dijelom svog identiteta, on je u širem društvenom kontekstu problematičan.

 4. Apsurdnost i kontroverza
- primjedba o apsurdu u ovoj situaciji naglašava kompleksnost problema: s jedne strane, simbol koji se koristio sa strane agresora tijekom Domovinskog rata (zvezda petokraka) nije izričito zabranjen, dok se simbol koji su koristili hrvatski branitelji (pozdrav "Za dom spremni") zabranjuje ili sankcionira. Ovaj paradoks proizlazi iz složene povijesne pozadine, gdje su različiti simboli poprimili različita značenja ovisno o kontekstu i vremenu.

Razlika u tretmanu ovih simbola i obilježja ne proizlazi samo iz njihove upotrebe u Domovinskom ratu, već iz njihove šire povijesne i političke konotacije, osobito u vezi s Drugim svjetskim ratom. Zvezda petokraka se može braniti kao antifašistički simbol, dok je "Za dom spremni" zbog svoje povezanosti s ustaškim režimom u pravnom i društvenom kontekstu često neprihvatljiva, unatoč njegovoj upotrebi tijekom Domovinskog rata. Ova situacija svakako izaziva kontroverze i nesuglasice unutar hrvatskog društva.

MUP-ovci i HOS-ovci na početku rata među prvima i zajedno, danas "politika" zabranjuje sjećanje na Domovinski rat!