LOŠO O NAORUŽAVANJU HRVATSKE I SRBIJE 'Ma kakvi Srbi, oni nas neće moći napasti idućih 500 godina; pravi problem su migranti'

04.12.2019. 15:46:00

Hrvatska pod kapom NATO-a i Srbija, uz izdašnu rusku pomoć, aktivno povećavaju svoje vojne proračune i ulažu u taj segment. Iako se to može protumačiti kao strateški potez, pravo pitanje nastaje zašto dolazi do tzv. utrke s oružjem. Prati li uistinu Srbija Hrvatsku i prema tome kreira svoj vojni program i ima li u tome poveznice, odgovore je za portal Direktno dao geopolitički stručnjak, admiral Davor Domazet Lošo.

Hrvatska aktivno povećava svoj vojni proračun. Do 2024. godine Ministarstvo obrane RH će izdvojiti 9,4 milijardi kuna. No to je sve u planu i programu NATO-a po kojem je Hrvatska dobila gotovo ultimatum da za šest tjedana sastavi plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu. S druge strane, Srbija također ulaže u vojnu industriju iako nema takav ultimatum. Što to Srbija sprema i ima li to veze s Hrvatskom?

Admiral Davor Domazet Lošo smatra da je stavljanje u kontekst Hrvatske i Srbije potpuno krivi način razmišljanja. 

"Ne znam zašto se kod nas to neprekidno radi, odnosno da se ovo naoružavanje stavlja u kontekst Hrvatske i Srbije. To je potpuno pogrešno i potpuno krivo. Ni Hrvatska ni Srbija ne vode geopolitičke igre u ovom dijelu svijeta, a ni u Europi. To vode velike države. Sve to treba promatrati u kontekstu preslagivanja svijeta. Svijet više nije polaran i postoje tri tabora. Anglosaksonski, odnosno geopolitika 'atlantizma', Rusija odnosno geopolitika 'neoazijatizma' i treći je Kina odnosno geopolitika 'telurokracije'. Upravo se te tri geopolitike sučeljavaju na prostoru Hrvatske", rekao je Domazet Lošo komentirajući kontekst iz kojeg se treba promatrati ovo naoružavanje dvaju država.

Domazet Lošo: Nije ugroza od Srbije, već od migranata

"Hrvatska je pobijedila Srbiju i to Srbi dobrano znaju. Devedesetih godina je omjer oružanih snaga Hrvatske i Srbije bio jedan naprema 250. Kojim bi to sada oružanim silama Srbija mogla prijetiti Hrvatskoj? Postoji i nešto o čemu se ne govori, a to je asimetrični rat. Ugroza nije od Srbije, već od migranata, čiju je krizu izazvala upravo anglosaksonska geopolitika. Hrvatska stoga treba jake oružane snage u novim asimetričkim ugrozama u kojima je jedan od oblika migrantska kriza koja je namjerno programirana, a ne zbog Srbije. Srbija liječi svoje komplekse što je poražena u ratu. Njihova politika si ne može to oprostiti, oni ne bi postojali da konstantno ne prozivaju Hrvatsku", smatra Domazet Lošo.

Hrvatska mora ulagati u modelarnu strukturu

"Prošlo je vrijeme ulaganja u masovne vojske. Danas je aktualna modelarna struktura vojske i nova doktrina ratovanja, čiji je začetnik bila upravo Hrvatska s operacijom Oluja. Danas će biti sprega robota i čovjeka. Sistem u kojem će roboti zamijeniti vojnu snagu, a ljudski segment upravljat će odnosno nadzirati tim robotima. Deset vojnika može napraviti operaciju koju je nekada radila gotovo čitava bojna. U tom segmentu Hrvatska može prednjačiti i ključno je budžet usmjeriti ka tomu", rekao je sugovornik.

Domazet Lošo:  Jesmo li spremni spriječiti terorističke aktivnosti?

"Treba razmišljati i u kontekstu terorističke sigurnosti. Imamo li mi snage koje bi spriječile terorističke aktivnosti? Imamo li dovoljno sredstava da se odupremo takvim stvarima? Je li Hrvatska vojska spremna, imamo li posebne, specijalne snage za takve uvjete? To je okvir u kojem moramo razmišljati, a ne razmišljati o tome što Srbija radi. Trebalo bi stoga postojati Ministarstvo domovinske sigurnosti. Vojsku treba preusmjeriti na druge oblike, a ne na nekakvo natjecanje sa Srbijom. Kakva Srbija, oni nas neće smjeti idućih 500 godina napasti. Imali su oružja koliko su htjeli pa su izgubili rat", zaključio je Lošo.

Izvor: Direktno.hr/Foto:Emica Elvedji/PIXSELL

Izvorni autor: Alen Vlahović

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.