Propala obnova Vlade i Sabora: Država nije uspjela obnoviti ni svoje najvažnije zgrade, evo koliko milijuna iz EU propada!

Bespovratnih 20 milijuna eura iz Fonda solidarnosti europske unije ostat će nepotrošeno

Država, sada je to sasvim jasno, bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti neće uspjeti obnoviti svoje dvije najvažnije zgrade - Banske dvore i zgradu Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Nakon nekoliko propalih natječaja, tri godine od zagrebačkog potresa, novac iz Fonda solidarnosti EU predviđen za konstrukcijsku obnove tih dviju najvažnijih zgrada hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti ostat će nepotrošen, a financirat će se tek izrada projekta cjelovite obnove.

Za konstrukcijsku obnovu i izradu projektne dokumentacije za zgradu Sabora bilo je predviđeno 87,6 milijuna kuna, odnosno 11,6 milijuna eura, dok je za dokumentaciju i prvu fazu obnove zgrade Vlade bilo predviđeno 61,5 milijuna kuna ili 8,2 milijuna eura. Rok za trošenje tog novca iz Fonda solidarnosti istječe krajem lipnja ove godine, i to nakon što je Hrvatska jedina država u Europskoj uniji koja je dobila produljenje tog roka za godinu dana.

Poboljšice

U Vladi i Saboru su, kako bi potrošili barem manji dio novca iz Fonda, odlučili raspisati natječaje tek za izradu projektne dokumentacije. Tako je za izradu dokumentacije na natječaju Sabora pobijedio Institut IGH koji se obvezao do kraja lipnja dostaviti projekt. Procjena Sabora je bila da posao vrijedi 9 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 1,2 mil. eura, no IGH je pobijedio na natječaju s cijenom više nego upola nižom od procijenjene, odnosno s nešto manje od 4 milijuna kuna ili 533.800 eura.

Vlada je izradu projektne dokumentacije procijenila na 6,3 milijuna kuna, odnosno na 836.100 eura, a na natječaju je pobijedio konzorcij tvrtki Interkonzalting i Planaxis s cijenom od 3,5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno oko 464.500 eura.

To znači da će od predviđenih 19,8 milijuna eura koji su bili namijenjeni za konstrukcijsku obnovu i dokumentaciju zgrada Sabora i Vlade, država potrošiti tek nešto manje od milijun eura za izradu projekta, odnosno samo pet posto od ukupno alociranih bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti.

I umjesto da konstrukcijsku obnovu financira iz Fonda, a cjelovitu s energetskom obnovom preko Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, sada će se cjelokupni projekti obnove zgrada Sabora i Vlade morati financirati preko NPOO-a. Što znači da bi neki drugi projekt mogao ostati bez sredstava iz fonda EU.

Vlada je u NPOO-u kao posebnu komponentu predvidjela incijativu "Obnova zgrada", koja je vrijedna 5,9 milijardi kuna, odnosno 783 milijuna eura. Od tog iznosa za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom namijenjen je najveći dio; 4,4 milijarde kuna, odnosno 584 milijuna eura. Taj iznos trebao je biti namijenjen za sveobuhvatnu obnovu privatnih višestambenih zgrada i zgrada javnog sektora oštećenih u potresu, i to za saniranje oštećenja, povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti, te povećanje energetske učinkovitosti.

No, kako su nam rekli u Ministarstvu graditeljstva, od 4,4 milijarde kuna, samo je 200 milijuna kuna namijenjeno za obnovu privatnih zgrada oštećenih u potresu, a čak 4,2 milijarde kuna za obnovu javnih zgrada, iz čega će se, među ostalim, financirati i zgrade Vlade i Sabora.

- Sredstvima Fonda solidarnosti sufinancirani su radovi na zgradama do razine vraćanja u stanje prije potresa, dok se ostali radovi koji predstavljaju poboljšice (protupotresna otpornost i energetska učinkovitost) financiraju iz drugih izvora, među ostalim i iz NPOO-a.

Ovdje je riječ o tzv. blendingu fondova, što znači da se jedan projekt financira iz više izvora - pojašnjavaju u Ministarstvu. Ističu i da su upravo u tijeku pregovori s Europskom komisijom za dodatnu alokaciju koja bi bila namijenjena energetskoj obnovi i višestambenih zgrada i javnih zgrada, a sve u okviru novog poglavlja NPOO-a koje je u izradi.

- Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisat će javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu krajem ožujka ili početkom travnja. Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih u potresu Fond za zaštitu okoliša raspisao je krajem 2022., a prijave su se zaprimale do 31. prosinca 2022.

Budući da se zgrade javnog sektora oštećene u potresu već obnavljaju u sklopu raspisanih poziva dijelom financiranih iz Fonda solidarnosti EU, neće biti novog javnog poziva - pojašnjavaju u Ministarstvu.

Upola niža cijena

Iz Sabora pak kažu da je u tijeku izrada projektno-tehničke dokumentacije za cjelovitu obnovu.

- Iz Fonda solidarnosti EU planirano je financiranje projektno-tehničke dokumentacije. Rok za dostavu projektno-tehničke dokumentacije je pet mjeseci od stupanja na snagu sklopljenih ugovora. Isporuku očekujemo do kraja lipnja. Krajnja cijena je ona koju je ponuditelj naveo u ponudi, a iznosi 533.829,43 eura bez PDV-a - kažu u Saboru.

Dodaju da je financiranje cjelovite obnove zgrade Sabora planirano iz NPOO-a.

- Detaljnije informacije o fazama cjelovite obnove i potrebnim sredstvima pružit će projektno-tehnička dokumentacija, uključujući troškovnik, koja je u izradi - kažu iz Sabora.

I u Institutu IGH kažu da je izrada dokumentacije za cjelovitu obnovu u tijeku sukladno ugovorenim uvjetima. Tvrde da je cijena realna, iako upola niža od procjene.

- Ugovorena cijena je fiksna i realna te je rok za završetak projekta pet mjeseci od potpisa ugovora obiju strana - kažu u IGH.