SAD i Iran pred pregovorima u Islamabadu: ključna pitanja sankcije, Libanon i odmrzavanje imovine

Sjedinjene Američke Države i Iran trebali bi u subotu u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu započeti pregovore s ciljem okončanja šestotjednog sukoba. Ipak, Teheran dovodi početak razgovora u pitanje, naglašavajući da pregovori ne mogu započeti bez konkretnih obveza vezanih uz Libanon i ukidanje sankcija.

Prema izvorima iz Teherana, Washington je uoči sastanka pristao na odmrzavanje dijela iranske imovine u inozemstvu, što bi moglo predstavljati signal spremnosti na kompromis.

Odmrzavanje šest milijardi dolara

SAD će odmrznuti šest milijardi dolara iranskih sredstava, koja su prvotno blokirana 2018. godine nakon ponovnog uvođenja sankcija. Iznos je trebao biti oslobođen 2023. u sklopu razmjene zatvorenika između dviju država, no ponovno je zamrznut odlukom administracije predsjednika Joe Biden nakon napada 7. listopada 2023. na Izrael, koji je izveo Hamas, saveznik Irana.

Američki dužnosnici tada su istaknuli kako Iran u dogledno vrijeme neće imati pristup tim sredstvima, uz napomenu da Washington zadržava pravo njihova trajnog zamrzavanja.

Riječ je o novcu od prodaje iranske nafte Južnoj Koreji, koji je ostao blokiran u južnokorejskim bankama nakon odluke tadašnjeg predsjednika Donald Trump iz 2018. o povlačenju SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovnom uvođenju sankcija.

U rujnu 2023. sredstva su, uz posredovanje Katara, prebačena na račune u katarskim bankama u sklopu razmjene zatvorenika. Sporazum je uključivao oslobađanje pet američkih državljana iz iranskog pritvora te petorice Iranaca iz američkih zatvora.

Američke vlasti tada su naglasile da su sredstva strogo namijenjena humanitarnoj upotrebi – za hranu, lijekove, medicinsku opremu i poljoprivredne proizvode – uz nadzor Ministarstva financija SAD-a.

Signal „ozbiljnosti” u pregovorima

Visoki iranski izvor izjavio je kako je odluka o odmrzavanju imovine znak „ozbiljnosti” Washingtona u pristupu pregovorima u Islamabadu.

Sjedinjene Države zasad nisu službeno komentirale te navode.

Anonimni izvor za Reuters istaknuo je kako je taj potez „izravno povezan s osiguravanjem sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac”, koji bi trebao biti jedno od ključnih pitanja razgovora.

Američko izaslanstvo stiglo u Pakistan

Američki potpredsjednik JD Vance stigao je u subotu u Pakistan, gdje će predvoditi američku delegaciju na pregovorima. Na zračnoj bazi Nur Kan, u blizini Islamabada, dočekao ga je zapovjednik pakistanske vojske Asim Munir.

Arrival of the US Delegation for Islamabad Talks pic.twitter.com/Hai19EZm4I

— Ministry of Foreign Affairs - Pakistan (@ForeignOfficePk) April 11, 2026

Iransko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom parlamenta i ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, također je stiglo u Islamabad. Obje strane izrazile su spremnost za razgovore, iako uz vidljive političke razlike.

Pakistan, kao domaćin, pozvao je na konstruktivan pristup i postizanje rješenja.

Dvotjedno primirje između SAD-a i Irana stupilo je na snagu u utorak, svega nekoliko sati prije isteka roka nakon kojeg je Donald Trump zaprijetio „uništenjem iranske civilizacije”.

Govoreći o očekivanjima od pregovora, Trump je poručio:

• Bez nuklearnog oružja (op. a. Iran), to je prvo. Znate, mislim da je već došlo do smjene režima, ali to nikada nije bio naš uvjet. Bez nuklearnog oružja pokriva 99 posto zahtjeva.

Dodao je i:

• Da, sporazum uključuje Hormuški tjesnac, ali on će se otvoriti automatski. Iran neće imati nuklearno oružje, a tjesnac će se otvoriti.

Sporna pitanja: Libanon i sankcije

Teheran tvrdi da je Washington prethodno pristao na deblokadu imovine i prekid vatre u Libanonu, gdje je u izraelskim napadima na pripadnike Hezbolaha od ožujka poginulo gotovo 2000 ljudi.

Iran naglašava da pregovori neće započeti dok se ta obećanja ne ispune.

S druge strane, SAD i Izrael ističu kako operacije u Libanonu nisu dio sporazuma o primirju između Washingtona i Teherana.

Iranski državni mediji navode kako je Teheran spreman na dogovor, ali samo ako Washington ponudi „stvarni sporazum” i prizna iranska prava.

Bijela kuća zasad nije komentirala te zahtjeve, dok je Donald Trump na društvenim mrežama poručio da je „jedini razlog zašto su Iranci živi to što pregovaraju o sporazumu”.

Posljedice sukoba na Europu

Unatoč primirju između SAD-a, Izraela i Irana, posljedice sukoba i dalje su vidljive na globalnim tržištima, posebno u Europi, upozorili su analitičari u emisiji „Studio 4” Hrvatske radiotelevizije.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković izjavio je:

• Kada pogledate financijska tržišta, jasno je da se događa oružani sukob u Iranu, ali to nije sukob s Iranom, nego sukob s Europom. Najviši rast kamatnih stopa, najviši rast cijena energenata, najviši pad burze, najviši negativni šokovi se događaju upravo u Europi. Od svih velikih aktera, najviše ekonomskih problema ima Europa. Postavlja se pitanje iz detektivskih filmova - tko s ovim profitira i kome je najviše naštećeno.

Stručnjak za energetiku Ivica Jakić osvrnuo se na kretanje cijena energenata:

• Vidi se da samo jedna najava predsjednika Trumpa mijenja cijene energenata na tržištu. Nakon objave primirja, cijena je pala na 95 dolara po barelu. Situacija je bila kritična, ali ne možemo reći da nije bila upravljiva.

Govoreći o opskrbi, dodao je:

• Može li Europa i Hrvatska biti zadovoljna? Možemo reći da je Europa gubitnik, ali ovo je bio stres-test za energetiku i pokazalo se da, unatoč velikoj krizi, nitko nije ostao bez derivata.

Skepticizam oko trajnog mira

Sigurnosni stručnjak Ante Letica ocijenio je da su i SAD i Izrael pogrešno procijenili odgovor Irana:

• Mislili su da će likvidacijom vrha doći do samourušavanja režima i kapitulacije Iranske revolucionarne garde. S druge strane, Iran je mislio da će sve skupa proći kao što je bilo prošle godine. Sada su svi proglasili pobjedu, Iranci, Izraelci, SAD, iako sam ja siguran da tu pobjednika nema. I mi Europljani smo gubitnici, kao i cijeli svijet.

Posebno je upozorio na situaciju u Libanonu:

• Vrlo teško će doći do mira jer Izrael nije ostvario ciljeve zbog kojih je ušao u rat.

Nastavak sukoba u Gazi

Istodobno, nasilje se nastavlja u Pojasu Gaze. U izraelskom zračnom napadu na policijsku kontrolnu točku u kampu Bureij poginulo je najmanje šest osoba, dok je nekoliko ranjeno, prema navodima medicinskih izvora.

Nije potvrđeno jesu li sve žrtve pripadnici policijskih snaga. Izraelska vojska zasad nije komentirala napad.

Od listopada prošle godine, prema podacima medicinskih izvora i policije, u izraelskim napadima ubijeni su deseci policajaca pod vodstvom Hamasa.

Unatoč sporazumu postignutom prošlog listopada uz posredovanje SAD-a, obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje. Od tada je u izraelskim napadima poginulo najmanje 700 Palestinaca, dok su militanti ubili četiri izraelska vojnika.

Novi pregovori Izraela i Libanona

Paralelno s razgovorima u Islamabadu, Izrael i Libanon trebali bi u utorak u Washingtonu započeti službene mirovne pregovore.

Prema navodima Reutersa, prvi sastanak održat će izraelski veleposlanik u SAD-u Yechiel Leiter i libanonska predstavnica Nada Hamadeh Moawad.

Libanonsko predsjedništvo priopćilo je kako su dužnosnici već obavili telefonski razgovor i dogovorili susret u američkom State Departmentu, gdje će se razgovarati o primirju i daljnjim koracima u bilateralnim pregovorima.