Nasilje i Zločini Nade Kalabe: Žena u Paklu Vukovarske Ovčare

Ratni zločini na Ovčari, jednom od najkrvavijih stratišta Domovinskog rata, ostavili su neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju Hrvatske. Među zločincima koji su ondje počinili stravična djela nalazi se i jedina žena osuđena za zločine na Ovčari – Nada Kalaba. Unatoč tome što su žene rjeđe procesuirane za ratne zločine, njezina uloga u krvavim događanjima bila je toliko značajna da nije mogla izbjeći sudsku pravdu.

Nada Kalaba – Žena koja je ubila bivšeg kolegu

Nada Kalaba, rođena u Vukovaru, bila je zaposlena u lokalnom poduzeću prije izbijanja rata. No, ono po čemu će ostati zapamćena nisu njezine radne aktivnosti, već činjenica da je sudjelovala u masakru na Ovčari. Prema svjedočanstvu Dragutina Berghofera, poznatog kao Beli – jednog od rijetkih preživjelih s Ovčare – Kalaba je osobno izvela iz hangara svog bivšeg kolegu Josipa Batarela i hladnokrvno ga smaknula. Motiv? Osobna osveta. Smatrala je da je upravo on kriv za otkaz koji je dobila nekoliko mjeseci prije masakra.

Kuća Kalabe – Četnički Stožer u Vukovaru

Nada Kalaba bila je udana za Stanka Vujanovića, jednog od najokrutnijih egzekutora na Ovčari. Njihov dom u Vukovaru služio je kao glavni četnički štab, gdje su se okupljali i odmarali najokrutniji srpski zločinci tog razdoblja. Prema istraživanju kriminalističkog inspektora Nikole Kajkića, u njihovoj kući boravili su i visokopozicionirani srpski zapovjednici poput Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića te zloglasnog Spasoja Petkovića Štuke – krvnika koji je osobno sudjelovao u mučenju i likvidacijama na Ovčari.

Stanko Vujanović – Četnički Egzekutor i Suprug Nade Kalabe

Stanko Vujanović, poznat i kao "vukovarski taksist", početkom rata prestao je s civilnim poslom i postao jedan od najbrutalnijih zločinaca u okupiranom Vukovaru. Snimljen je kako predvodi kolonu četnika uz pjesmu "Biće mesa, klat ćemo Hrvate". Njegova uloga na Ovčari bila je ključna – sudjelovao je u mučenju i strijeljanju više od 200 zarobljenih Hrvata. Također, organizirao je poznati "špalir smrti" – okrutnu torturu kroz koju su zarobljenici morali trčati dok su ih tukli drvenim palicama, kundacima i nogama.

Osim sudjelovanja u masakru na Ovčari, Vujanović je osuđen i za zločin nad obitelji Sever, zbog čega je dobio dodatnih devet godina zatvora. Ipak, usprkos pravomoćnoj presudi na 20 godina zatvora u Srbiji, pušten je na slobodu nakon samo 12 godina.

Negiranje Krivnje i Povratak u Normalan Život

Nakon odsluženja devetogodišnje kazne, Nada Kalaba nastavila je život u Srbiji sa svojim suprugom. Unatoč svemu, i dalje poriče svoju krivnju i odbacuje optužbe za ubojstvo Josipa Batarela. Njezin suprug Stanko također ostaje pri tvrdnji da je Nada nevina, unatoč brojnim svjedočanstvima i dokazima koji govore suprotno.

Sramotno blage presude za ovakve monstruozne zločine dodatno vrijeđaju sjećanje na žrtve. Devet godina za hladnokrvno smaknuće vlastitog kolege, a tek dvanaest godina za sudjelovanje u brutalnom masakru nad 200 ljudi? To je pravosudna lakrdija koja omogućava ubojicama da se nakon kratkog vremena vrate u svakodnevni život, dok obitelji žrtava ostaju trajno obilježene gubitkom i boli. Ovakve presude nisu samo nepravda, već i poruka budućim generacijama da se za masovne zločine može proći gotovo nekažnjeno.

Za mnoge Vukovarce, Nada Kalaba i dalje predstavlja neizbrisivu mrlju i simbol nepravde. Unatoč tome što je izdržala kaznu, činjenica da danas slobodno živi u Srbiji, bez traga grižnje savjesti, ostaje bolan podsjetnik na zvjerstva počinjena nad hrvatskim civilima i braniteljima.

Priča o Nadi Kalabi i Stanku Vujanoviću pokazuje koliko brutalnost rata ne poznaje spolne granice. Iako žene rjeđe sudjeluju u izravnim zločinima, Nada Kalaba dokaz je da su i one itekako bile sposobne za svirepa djela. Ovčara i dalje ostaje rana koja ne zacjeljuje, a sjećanje na žrtve i dalje živi u srcima svih koji su preživjeli pakao Vukovara.