Ulazak NATO-a u sukob mogao bi voditi širenju rata u Europi i povećanju patnji

Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava rekao je u petak da je potvrdio da je ubijen 331 civil, a 675 osoba ranjeno u Ukrajini otkad je 24. veljače počela ruska invazija, dodavši da je stvarni broj žrtava vjerojatno mnogo veći. Među 331 ubijenom osobom 19 je djece, rekao je Ured UN-a. Većina žrtava ubijena je eksplozivnim oružjem, poput topničkog streljiva, višestrukih raketnih sustava, projektila i zračnih napada, prema podacima Ureda za ljudska prava, koji ima promatrače u Ukrajini. Rusija, koja svoje akcije od 24. veljače naziva "specijalne operacije", zanijekala je ciljanje civila u Ukrajini.

Podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju da je od početka ruske invazije na Ukrajinu pobjeglo 1,25 milijuna ljudi, a službeni Kijev zatražio je pomoć Međunarodnog odbora Crvenog križa u uspostavi humanitarnih koridora. U Poljsku je pobjeglo 672.000 ljudi, u Moldaviju 194.000, a otprilike 133.000 u Mađarsku, rekao je glasnogovornik IOM-a. Među izbjeglicama je 78.800 ljudi koji nemaju ukrajinsko državljanstvo i dolaze iz 138 zemalja, dodao je. Hrvatska je dosad primila 1217 izbjeglica. Više od 18.000 izbjeglica stiglo je u Njemačku, a oko 3000 njih nisu Ukrajinci, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova u petak. "Naravno da ljudi koji sada bježe iz ratne zone mogu ući u EU, bez obzira na to jesu li ukrajinski tražitelji azila ili državljani trećih zemalja", rekao je glasnogovornik. Nakon napornog putovanja stiglo je 105 židovske djece i mladih iz ukrajinskog lučkog grada Odese u Berlin u petak. Njihovo putovanje organizirala je židovska organizacija Chabad Berlin zajedno s dječjim domom koji vodi Židovska zajednica u Odesi. Neka djeca su siročad, a ostalu djecu su roditelji ili drugi rođaci poslali na 2000 kilometara dugo putovanje preko Moldavije, Rumunjske, Mađarske i Češke.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u petak ruske susjede da ne eskaliraju napetosti, osam dana nakon što je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, a Kremlj je pozvao Ruse da se okupe svi oko Putina te poručio da razvoj stanja ovisi o Kijevu. "Ne postoje loše namjere prema našim susjedima. I savjetovao bih im također da ne eskaliraju situaciju, da ne uvode bilo kakve restrikcije. Mi ispunjavamo svoje obveze i nastavit ćemo ih ispunjavati", rekao je Putin. "Ne vidimo potrebu da se pogoršavaju naši odnosi. Svi naši potezi, bude li ih, uvijek se događaju isključivo kao odgovor na neke neprijateljske poteze, poteze protiv Ruske Federacije". Putin se uključio u televizijsku emisiju videovezom iz svoje rezidencije izvan Moskve. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima na videokonferenciji da nikakvi dokumenti nisu potpisani s Ukrajinom u dosadašnja dva kruga pregovora, no da je Moskva predstavila Kijevu kako ona vidi rješenje za okončanje rata. Kremlj je dodao i da se nikakvi razgovori ne vode između Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.



"Ulazak NATO-a u borbu u Ukrajini mogao bi voditi širenju rata u Europi i povećanju patnji. Naša je odgovornost da učinimo sve da se rat ne proširi izvan Ukrajine, jer bi to dovelo do još većeg stradanja", rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Ukrajinski dužnosnici pozvali su na zonu zabrane letova iznad Ukrajine kako bi obustavili rusko krvoproliće te u dramatičnom upozorenju pozvali i vojnike NATO-a u pomoć, dok Rusija ne "pretvori cijelu zemlju u pustinju". "Uspostava zone zabrane leta iznad Ukrajine značila bi da NATO mora osiguravati taj prostor i NATO-ovi zrakoplovi morali bi rušiti ruske", rekao je Stolteneberg. "Ako to napravimo pokrenut ćemo rat u cijeloj Europi", objasnio je nakon završetka izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova 30 zemalja NATO-a. "Zato smo donijeli ovu bolnu odluku da kaznimo Rusiju, ali da se ne uključimo u rat", rekao je na konferenciji za novinare. Upozorio je da Rusi u napadima na Ukrajinu rabe i zakonom zabranjene kasetne bombe. "Vidjeli smo korištenje kasetnih bombi, i vidjeli smo izvješća o uporabi drugog oružja koje je zabranjeno međunarodnim zakonom", rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da bi uključenje zapadnog saveza značio "svjetsku katastrofu". "Tražimo načina da pritiskom i drugim mjerama izoliramo ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne širi sukob prema drugim zemljama", rekao je. Zato je važna podrška Gruziji i Moldaviji te drugim zemljama koje su u tom prostoru, koje su ranjive i koje bi mogle biti meta, kazao je Grlić Radman.

Ruske snage u petak su nastavile napredovati prema Kijevu, objavila je ukrajinska vojska, dok je jugoistočni grad Mariupolj već u potpunom okruženju i pod jakim napadima. Nisu objavljeni podaci o borbama u samom Kijevu.