ZABRINJAVAJUĆE Porast samoubojstava kod osoba između 26 i 50 godina; branitelji spadaju u tu skupinu, a evo i koji su najčešći razlozi

04.10.2020. 20:51:00

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj svakog se dana u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu se svakih 40 sekundi počini jedno samoubojstvo, što godišnje doseže broj od 800.000 do milijun suicida. U svijetu najniže stope suicida bilježe zemlje Latinske Amerike, a najveći porast u posljednjem desetljeću imaju azijske i pacifičke otočne zemlje u kojima se događa do 60 posto svih samoubojstava u svijetu. 

Za portal Direktno, psihologinja Jasenka Pregrad, objasnila je kako trauma iz prošlosti utječe na sadašnjost.

"Traume iz prošlosti utječu na vrlo različite načine na život osobe u sadašnjosti. Ti načini su toliko različiti koliko i ljudi sami. A osim toga, dužina trajanja posttraumatskih reakcija (pa i razvoja PTSP-a) ovisi o tome je li bila jedna ili više traumatskih situacija (primjerice u ratu, obiteljskom nasilju i sl.), koliko su one duboko ugrozile osobu i njenu primarnu socijalnu sredinu, koliko je osoba bila mentalno zdrava i stabilna prije traumatskog događaja, koliko je podrške i priznanja dobila nakon traumatskih događaja u svojoj socijalnoj sredini (rituali, odsustvo stigmatiziranja i osude žrtve, podrška bližnjih i stručnjaka) i razine prorađivanja traumatskog događaja te emocija koje su s njim povezane ili njihovog potiskivanja i koje značenje je osoba pridala tom događaju''. 

'PTSP može dovesti do beznađa i suicida'

Alarmantni su podaci o samoubojstvima u Hrvatskoj, posebno u dobnoj skupini između 26 i 50 godina, u kojoj je porast u odnosu na prošlu godinu 14,5 posto, odnosno život si je oduzelo 189 osoba. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova - Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2019. godini, samoubojstvo je prošle godine počinilo čak 566 osoba. Samoubojstva kod muškaraca prednjače, gdje je suicid počinilo 448 osoba, što je za 3,8 puta više od žena, kod kojih je bilo 118 suicida. 

"Suicidalnost je, možemo tako reći, na kontinuumu od 'nikad mi nije palo napamet; nikad nisam pomislila da bi mi bilo bolje da me nema' do počinjenja suicida. Većina suicidalnih ljudi godine svog života provede u promišljanju o suicidu i nikad ga ne počine. Takav život ispunjen je patnjom. Depresija, beznađe ili duboki unutarnji konflikti potreba, vjerovanja, moralnih i etičkih normi su razlozi za suicid. PTSP može dovesti do beznađa i suicida, ali nije najdominantniji uzrok suicida", pojašnjava psihologinja Pregrad.

Prema podacima MUP-a , u dobnoj skupini do 25 godina bilo je 30 počinjenih samoubojstava i još čak 115 registriranih pokušaja. Od svih dobnih skupina najviše su samoubojstava počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 218 oduzelo je sebi život, što predstavlja 38,5 posto od ukupnog broja samoubojstava u Republici Hrvatskoj. Tijekom prošle godine najveći je porast počinjenih suicida zabilježen u Brodsko-posavskoj županiji (20 posto), a najveći pad u Šibensko-kninskoj županiji (38,9 posto). Od svih policijskih uprava daleko je najveći broj počinjenih samoubojstava zabilježila PU zagrebačka, njih čak 152, dok drugo i treće mjesto dijele PU primorsko-goranska i PU osječko-baranjska, svaka po 43 počinjena samoubojstva.

Psihologinja Pregrad istaknula je neke ključne trenutke zašto je porast kod osoba između 26 i 50 godina.

"U pravilu kod nas i u svijetu najviše suicida ima među starijom populacijom 65+ što se tumači njihovom marginalizacijom u društvu, siromaštvom, samoćom i teško podnosivim bolestima. Raspon od 26 do 50 godina je jako velik i teško je generalizirano govoriti o ljudima u tom rasponu. Ovi od 26 do 30 godina još uvijek spadaju u kasnu adolescenciju i može se raditi o teškoćama u prelasku iz nesamostalnog života u svijet odraslih ljudi. Neobičan je broj suicida u tzv. razdoblju najveće produktivnosti što bi se možda moglo tumačiti nesmiljenošću i kompetitivnošću kao i nesigurnim uvjetima rada, a time i života''. 

Prosječna dob je 43 godine kod muškaraca i oko 48,5 godina kod žena

U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebno kod muškaraca.  Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom, dok su trovanje pesticidima i vješanje vodeće metode počinjenja suicida. Nadalje, dobna struktura počinitelja suicida u braniteljskoj populaciji, kako u RH tako u Zagrebu, otkriva da su više od 68 posto njih u trenutku izvršenja samoubojstva bili mlađi od 50 godina. Prosječna dob počinitelja suicida u Hrvatskoj i Zagrebu iznosi oko 43 godine kod muškaraca i oko 48,5 godina kod žena.

"Ukupna populacija branitelja su mlađi ljudi od prosjeka građana. Ljudi koji su bili u dvadesetim godinama svog života na početku Domovinskog rata (i bili dobrovoljci ili su mobilizirani) sada su u pedesetima. Naravno da je bilo i starijih ljudi koji su bili branitelji, ali oni su u manjini. Mladi ljudi koji su s puno ideala krenuli braniti svoje domove i domovinu mogli su doživjeti mnoga razočarenja za vrijeme i posebno nakon rata. Posttraumatske reakcije (npr. ispadi agresije, netolerancija na frustraciju i sl.) koje su prouzrokovale kvarenje obiteljskih odnosa i rizična ponašanja, nakon nekog vremena mogle su dovesti do beznađa", istaknula je psihologinja Pregrad.

Također, utvrđeno je da se rizik od počinjenja samoubojstva kod muških hrvatskih ratnih vojnih invalida povećava sa starenjem u znatno većoj mjeri nego što je to prisutno u civilnoj populaciji muškaraca. Od 58.109 hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) u RH samoubojstvo je počinilo njih 296, u Zagrebu od 6253 HRVI-a, njih 33.

"Međutim, treba naglasiti da u Hrvatskoj od 1990. godine broj suicida ima tendenciju smanjenja (od 1500 slučajeva do 582 slučaja u 2019. godini). Kako na sreću nemamo jako veliki broj suicida, nekoliko slučajeva može bitno povećati postotke. Zato treba biti oprezan u tumačenju postotaka", pojasnila je psihologinja Pregrad.

"Oduzeli su sebi život radi politika kakve se ovdje veće desetljećima ozakonjuju, a kroje u Banskim dvorima, preživjeli su granate, logore, rat, no nisu mogli preživjeti ovakav mir, nisu se mogli nositi sa strahotama mira, pljačkom, korupcijom, otimačinom“, ustvrdio je nedavno saborski zastupnik Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta tijekom saborske rasprave. Upitao je i koliko je političara, tajkuna, kvazi-menadžera koji su jeftino kupili tvornice, dignulo ruku na sebe, te poručio - ni jedan. ''Ubila nam se cijela brigada elitnih vojnika, je li Sabor ikada raspravljao o tome, je li pokušao donijeti mjere da se smanji broj suicida", naveo je Mlinarić,

 Kaže da se braniteljska čast ''ne može kupiti beneficijama i novcem'', da oni traže ''čestitu nacionalnu politiku sa čvrstim temeljima domoljublja''. Mlinarić apelira na vladajući HDZ da ne donosi zakone koji idu protiv osjećaja branitelja, odnosno, kako kaže, da ih ''prvo usuglase s onima koji su bili spremni poginuti za domovinu, onda sa svojim partnerima''.

Suicid se javlja kroz cijeli životni vijek

Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se suicid javlja kroz cijeli životni vijek, u svim dobnim skupinama, a drugi je vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina na svjetskoj razini. U Klinici za psihijatriju Vrapče, navode podatke kako je u Hrvatskoj u 2018. godini bilo 679 samoubojstava, a stopa smrtnosti bila je 16,6/100.000 stanovnika, čime spadamo u prosjek stopa zemalja EU. Podsjećaju i da je WHO proglasila imperativom borbu protiv suicida budući da brojke ukazuju kako je riječ o "tihoj epidemiji“ pri čemu suicidi i pokušaji suicida imaju višestruke učinke na obitelji, prijatelje, zajednice i društvo.

Udruga Životna linija osnovana je 2013. godine, dvije je godine održavala besplatnu telefonsku liniju na koju su se javljali ljudi u slučaju suicidalnih misli. Predsjednik te udruge, Tin Pongrac, za naš postal istaknuo je glavni problem za ukidanje telefonske linije "Nemamo financiranje za broj, pokušavamo na sve načine skupiti sredstva, ali to nije lako u današnjim uvjetima. Ipak, nećemo odustati!".

Devet od deset ljudi koji su počinili suicid imali su neki od psihičkih poremećaja

"Suicidalnost je vrlo složeno ponašanje koje uvijek ima više uzroka. Ono se događa u složenom međuodnosu faktora osjetljivosti pojedine osobe i rizičnih faktora. Niti jedan rizični faktor nije odlučujući. Suicidalno ponašanje najčešće ide uz psihičke poremećaje. Devet od deset ljudi koji su počinili suicid imali su neki od psihičkih poremećaja", ističu iz Klinike Vrapče.

Pri tome, iako je vrlo jasna veza između suicida i psihičkih poremećaja, osobito depresije, mnogi suicidi se događaju naglo, impulzivno u trenucima raznih kriza (a tada posebice mogu biti potaknuti sredstvima ovisnosti, poglavito alkoholnim pićima). Kao posebice važni rizični čimbenici ističu se iskustvo gubitka bližnje osobe, samoća, diskriminacija, problemi financijske ili emocionalne naravi, kronična bol ili bolest, doživljaj zlostavljanja i slično. Naročito važan rizični čimbenik su prethodni pokušaji suicida.

Suicid je moguće spriječiti

"Stoga je najvažnije raditi na prevenciji psihičkih poremećaja, a kada se jave pravodobno ih prepoznati i adekvatno liječiti. Osim toga, važno je ograničiti pristup sredstvima kojima se suicid može počiniti, surađivati s predstavnicima medija kako bi osigurali primjereno i odgovorno izvještavanje o suicidima, pomoći i educirati mlade ljude kako bi razvili vještine suočavanja i nošenja sa životnim teškoćama i pritiscima, te raditi na ranom otkrivanju i pomoći ljudima koji razmišljaju o suicidu ili koji su imali pokušaj suicida. Suicid je moguće spriječiti. Poremećaji koji su u podlozi suicidalnosti uspješno se liječe. Stoga je najvažnije prepoznati znakove suicidalnosti i potražiti stručnu pomoć. Suicidalnost se nikad ne smije ignorirati", naglašavaju u Klinici za psihijatriju Vrapče.

Ako trebate razgovor, možete se javiti: Centru za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb na broj telefona 01/ 2376 470 (0 - 24 sata),

Plavom telefonu na broj 01/48 33 888 (od 9 do 21 sat) ,

psihološkom Centru Tesa na broj telefona 01/48 28 888 (svakog radnog dana od 10 – 22 sata),

ili nazvati Hitnu pomoć na broj 194 (0-24 sata).

Izvor: Direktno.hr/PDN/Foto:Pixabay/Ilustracija

Izvorni autor: Sara Kekuš/Direktno.hr

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.