Država ekonomski opisuje građane

Hrvatska je posljednjih nekoliko godina građane naučila da država može biti uspješan »prodavač« financijskih proizvoda. Narodne obveznice i trezorski zapisi privukli su deset tisuća ljudi koji dotad nisu razmišljali o ulaganju, a država je od njih prikupila oko 16 milijardi eura. Sada ide korak dalje – umjesto da građani posuđuju novac državi, želi ih potaknuti da postanu ulagači u hrvatske tvrtke.

Upravo je to ideja novog hrvatskog investicijskog računa (HRI), zakon koji je Ministarstvo financija poslalo u javno savjetovanje. Na prvi pogled riječ je o još jednom administrativnom instrumentu, no u stvarnosti bi mogao označiti jednu od najvećih promjena u odnosu države prema štednji građana od osamostaljenja.

Upravo su iskustva s narodnim obveznicama i trezorskim zapisima pokazala da je među građanima postojao znatno veći investicijski potencijal nego što se godinama pretpostavljalo. Deseci tisuća građana prvi su put otvorili račune za trgovanje vrijednosnim papirima i otkrili da štednju ne moraju završiti isključivo na bankovnom depozitu. Država je pritom dobila jeftiniji izvor financiranja, građani su ostvarili prinose osjetno više od tadašnjih kamata na štednju, a tržište kapitala dobilo je prijeko potrebnu vidljivost. Upravo na tom valu povjerenja Ministarstvo financija sada pokušava napraviti novi iskorak – razlika je u tome što se ovaj put novac neće usmjeravati u državni proračun, nego bi trebao završiti u domaćim kompanijama i tako, barem u teoriji, potaknuti njihov rast, nova ulaganja i razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

Koncept je jednostavan: svaki punoljetni građanin moći će otvoriti jedan poseban investicijski račun, na koji će tijekom života uplatiti do 200.000 eura, odnosno do 250.000 eura ako pet godina ne bude povlačio sredstva. Novac će ulagati u dionice, obveznice, investicijske fondove i druge financijske instrumente, a najveća pogodnost jest da ostvareni prinos neće biti oporezovan. Drugim riječima, država prvi put ozbiljno poručuje građanima da se isplati ulagati, a ne samo štedjeti. Svaka mjera koja ima atribut »neoporezivi prihod« sigurno je korisna za građane – barem one koji imaju minimalni ulog.

To je značajan zaokret za Hrvatsku jer je poznato da golemi iznosi i dalje miruju na tekućim računima ili u oročenoj štednji, često uz skromne prinose koji teško prate inflaciju. Hrvatska tradicionalno nije zemlja malih ulagača, to je način razmišljanja koji se tek treba usvojiti. Većina građana dionice povezuje s privatizacijom devedesetih ili velikim krizama na burzi, a ne s dugoročnim stvaranjem osobne imovine. Upravo zato država ovim zakonom pokušava promijeniti financijske navike, i to je svakako iskorak.

No pritom nije riječ samo o koristima za građane – i država ima vrlo jasan interes. Najmanje 20 posto sredstava uloženih preko HRI-ja morat će završiti u dionicama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Time se domaćem tržištu kapitala pokušava osigurati svježi novac, povećati promet na burzi i olakšati financiranje domaćih poduzeća. Ministarstvo financija procjenjuje da bi u prve dvije godine građani mogli uplatiti između 200 i 600 milijuna eura.

Pritom će mnogo ovisiti o povjerenju. Građani su kupovali državne obveznice jer su ih doživjeli gotovo jednako sigurnima kao štednju u banci. Ulaganje u dionice ipak nosi rizik – naravno, vrijednost ulaganja može rasti, ali i padati, a porezna olakšica sama po sebi nije jamstvo zarade. Zato će uspjeh ovog modela uvelike ovisiti o financijskoj pismenosti građana.

Ako projekt uspije, Hrvatska bi mogla dobiti ono što već godinama nedostaje, a to su građani koji dio svoje štednje ulažu u domaće gospodarstvo umjesto da novac stoji na računima ili odlazi u nekretnine. Ako ne uspije, novi će investicijski račun ostati tek još jedna dobra ideja na papiru. U svakom slučaju, poruka države više nije da građani samo čuvaju svoj novac. Prvi put ozbiljno ih poziva da postanu suvlasnici hrvatskog gospodarstva i zajedno s njim dijele i dobitke i rizike, ali i da se suzbije nekretninski biznis kao jedini način oplodnje novca.